KUR'ANPITANJA I ODGOVORI

UPOTREBA KUR’ANA (ajeta) UMJESTO OBIČNOG LJUDSKOG GOVORA

– Selam alejkum.
Imam pitanje u vezi ovog video predavanja koje se preporučuje, šalje,širi i poziva na primjenu preko mejlova, facebook-a i sličnog. Naslov predavanja je „Žena koja je govorila samo Kur’anom!“, šejh Abdul-hamid Kišk prenosi nevjerovatnu priču iz davnašnjih vremena, evo link za pogledat:

Ono što me zanima to je da li je ispravno upotrebljavati kur’anske ajeta na ovakav način u običnom ljudskom govoru? Je li ovo poželjno učiti i biti sposoban ovako umjesto običnog govora govoriti ajetima koji su u sličnom značenju? Allah vas nagradio za odgovor.
ODGOVOR: Alejkumusselam.

Upotreba Kur’ana, odnosno kur’anskih ajeta ili dijelova ajeta, u običnom ljudskom govoru i razgovoru u situacijama za koje ti ajeti nisu objavljeni, se kreće između pokuđenosti i između zabrane (harama). Ovakav vid upotrebe i korištenja ajeta u sebi sadrži omalovažavanje Allahovog govora i njegovo spuštanje na nivo koji mu ne priliči i zbog čega nije objavljen. A ako je cilj ovakove upotrebe ajeta ismijavanje sa ajetima i sa onim šta znače, onda je to djelo otpadništva koje izvodi iz vjere Islama.

Naravno, iz ovoga se izuzima navođenje ajeta kao dokaza i argumenata po nekom pitanju, ovo je dozvoljeno u šta nema sumnje jer je Kur’an osnovni izvor iz kojeg se crpe i uzimaju šerijatski argumenti i dokazi. Međutim, uslov ovakve upotrebe kur’anskih ajeta je da onaj ko navodi kao argument neki ajet zna značenje tog ajeta i da se on koristi kao dokaz za određeno pitanje. To jest, ko dokazuje sa ajetima treba biti učen i imati znanja o tome u čemu se ona koriste kao dokazi kako ne bi te ajete upotrebljavao za pogrešna pitanja.

Kaže Ibn Kudame u svojoj knjizi El-Mugni (3/148): „Nije dozvoljeno da se upotrebljava Kur’an umjesto (običnog ljudskog) govora, jer je to njegova upotreba u onome zašto nije namijenjen i liči korištenju Mushafa za naslanjanje
(naslon) i slično, …, poput toga da vidiš čovjeka koji je stigao na vrijeme pa kažeš: „Zatim si, o Musa, u pravo vrijeme došao“ (Ta ha, 40) ili nešto poput toga“.

Šejh Bin Baz kada je upitan o upotrebi ajeta na gore spomenuti način, tj. umjesto običnog ljudskog govora, a što se može naći čak u nekim islamskim knjigama poput knjige „El-Ezkija’“ od Ibnul-Dževzija, odgovorio je da mnogi učenjaci smatraju da je to pokuđeno i  da je najblaži propis po tom pitanju kerahijet, tj. pokuđenost, a onda potvrdio da Kur’an ne treba koristiti i upotrebljavati umjesto običnog ljuskog govora.

Prema tome, ovu priču koju spominje egipatski daija Kišk, rahimehullah, ona nije za primjer niti je za primjenu te ovaj video ne treba preporučivati i širiti.

Jer upotreba Kur’ana, kur’anskih ajeta, u običnom ljudskom govoru, znači ne radi dokazivanja određenog propisa, po mnogim učenjacima koji
su o tome govorili haram je ovako upotrebljavati jer je to vid omalovažavanja Kur’ana zbog toga što se koristi za ono za što nije objavljen. Ve billahi tevfik.

Povezani članci

Također pogledaj
Close
Back to top button

Prijava gramatičke greške

Ova poruka će biti poslata urednicima sajta