FIKHIbadetiPITANJA I ODGOVORITaharet

PROPIS UZIMANJA ABDESTA POSLIJE GUSULA ILI KUPANJA

– Selam alejkum. Moje pitanje je vezano za abdest i kupanje. Zanima me da li je neophodno poslije kupanja uzimati abdest da bi se obavio namaz?
ODGOVOR: Alejkumusselam.

 

Vrste kupanja i gusula

Postoje dvije vrste kupanja:

Prva vrsta – kupanje radi rashlađivanja, otklanjanja nečistoće, znoja i slično pri čemu se ne nijeti šerijatsko kupanje, tj. gusul.

Druga vrsta – kupanje koje je šerijatsko uzimanje gusula, tj. pranja čitavog tijela vodom sa nijetom uzimanja gusula, odnosno kupanje poslije džunubluka, hajza i nifasa koji su vadžib. Takođe, u ovu vrstu kupanja ulazi gusul oko čije propisa učenjaci imaju podijeljeno mišljenje da li je vadžib ili mustehab, gusul mustehab i kupanje sa nijetom gusula.

Abdest nakon kupanja sa kojim se ne nijeti gusul

Nema razilaženja među učenjacima da kupanje radi rashlađivanja, otklanjanja nečistoće, znoja i slično pri čemu se ne nijeti šerijatsko kupanje, tj. gusul, da ko se tako okupa da takvo kupanje ne obuhvata abdest, nego je obaveza nakon njega uzeti abdest za ono što se inače uzima abdest.

Abdest nakon gusula koji je vadžib

Nema razilaženja među učenjacima da gusul dženabeta obuhvata i sadrži u sebi abdest.

Kaže Ibn Adbulberr da je na ovome idžamu učenjaka.

Takođe kaže Ebu Bekr Ibnul-Arebi: “Nema razilaženja među učenjacima da abdest ulazi pod gusul i da nijjet čišćenja od džunubluka je dovoljan da bi čovjek bio čist za ono za što treba i gusul i abdest”.

Od dokaza koji ukazuju da je uzimanje gusula radi džunubluka dovoljno i za abdest, te da abdest poslije gusula dženabeta nije sunet niti propisano uzimati, su:

Prvo – riječi Uzvišenog: „O vjernici, kada hoćete namaz klanjati, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio glava svojih potarite – i noge svoje do iza članaka. A ako ste džunubi, onda se okupajte“ (El-Maide, 6).

Džunubu za obavljanje namaza u ovom ajetu je naređeno da uzme gusul („onda se okupajte“) i nije mu naređeno da nakon gusula uzme abdest da bi klanjao namaz, što jasno ukazuje da se uzimanjem gusula ima i abdest. .

Drugo – duži hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu u kojem je došlo neki čovjek nije klanjao sa njima u džematu, a bili su na putovanju, pa na upit Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zašto nije klanjao rekao je da je džunub. Onda mu je dao vode u posudi i rekao: „Uzmi ovo i okupaj se“. Znači, nije mu rekao da poslije gusula uzme abdest.

Treći – hadis od Ummu Selem kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu u kojem je došlo da joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao poučavajući je kako da uzme gusul: „Dovoljno ti je da na svoju glavu prospeš tri zahvata (dvjema šakama) vode, a zatim da vodom pokvasiš ostale dijelove tijela, time ćeš postati čista“.

Četvrti – hadis od Aiše, radijallahu anha, u kojem ona kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi uzimao gusul, klanjao dva rekata i sabah namaz i nisam ga vidjela da je abdestio poslije gusula”. Hadis bilježi Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže, a šejh Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim. A u rivajetu kod Tirmizija: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi uzimao abdest nakon gusula od dženabeta“. Ovaj hadis je jasan i nedvosmislen argument koji ukazuju da je sa uzimanjem gusula dženabeta uzet i abdest.

Ovaj propis abdesta uz gusul dženabeta većina učenjaka proširuje i na druge vrste gusula koje je vadžib uzeti, kao gusul hajza i nifasa. Dok manja skupina učenjaka ili skraćuje ovaj propis samo na gusul dženabeta ili uslovljava da se gusul uzme po sunetu, tj. da obuhvata u sebi abdest.

Ispravno je po ovom pitanju ono na čemu je većina učenjaka, a Allah zna najbolje, tj. da uzimanje gusula koji je vadžib (radi džunubluka, hajza i nifasa) obuhvata i sam abdest.

Za ispravnost abdesta poslije ovih vrsta gusula se uslovljava da se u toku gusula ne uradi nešto što inače kvari abdest, poput puštanja vjetra, mokrenja ili diranja šakom polnog organa sa strašću ili bez strasti (po učenjacima kod kojih ovo zadnje kvari abdest). Ako učini nešto što kvari abdest u toku gusula, gusul biva ispravan bez abdesta, tj. nakon gusula je obavezan uzeti abdest za namaz i slične ibadete.

Takođe, ovdje je svejedno da li se abdest uzeo onako kako je došlo u sunnetu da ga je uzimao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pri čemu bi na samom početku gusula uzeo abdest a zatim oprao čitavo tijelo, prvo desnu a zatim lijevu stranu tijela (što je prenešeno u vjerodostojnim hadisima), ili se gusul uzimao tako što bi se samo okupalo čitavo tijelo bez abdesta. Takođe, ispravno je da na valjanost abdesta ne utiče to da li je prilikom uzimanja gusula nijetio samo gusul ili i gusul i abdest.

Abdest nakon gusula koji je mustehab i kupanja sa kojim se nijeti gusul

Što se tiče ostalih vrsta gusula i kupanja, da li obuhvataju i abdest, učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Te vrste gusula i kupanja su:

– gusul oko kojeg se učenjaci razilaze da li je vadžib ili mustehab, poput gusula povodom primanja Islama i gusula petkom radi džume namaza,

– gusul koji je mustehab, poput gusula žene koja je u istihazi, gusula za Bajram, gusula prije prije ulaska u obrede Hadždža ili Umre, gusula prilikom ulaska u Mekku i gusula radi stajanja na Arefatu,

– kupanje radi čistoće, rashlađivanja i slično pri čemu se nijeti (samo) gusul ili se nijeti i gusul i abdest.

Stavovi učenjaka po ovom pitanju se mogu rezimirati u dva sljedeća stava:

Prvi stav – da ove vrste gusula i kupanja ne obuhvataju abdest uopće, jer ne ulaze u značenje gusula dženabeta koji je vadžib.

Drugi stav – da propis zavisi od vrste gusula:

– ako se uzme gusul kupanjem tijela bez nijeta abdesta i bez uzimanja abdesta u toku gusula (tj. gusula po sunetu), takav gusul ne obuhvata abdest, jer je šart valjanosti abdesta pranje dijelova tijela po redosljedu, takođe šart je nijet uzimanja abdesta.

– a ako uzme gusul kupanjem tijela sa nijetom abdesta i ako se gusul uzme po sunetu, tj. da se u toku gusula uzme i abdest, onda takav gusul obuhvata i abdest.

Ovo je poznat stav unutar hanbelijskog mezheba, a od savremenih učenjaka zauzeli su ga Bin Baz, Ibn Usejmin i Abdullah Gudejan.

Treći stav – da ove vrste gusula i kupanja obuhvataju abdest uopćeno, pod šartom da se nijeti uz gusul i abdest, dok po nekima je dovoljan nijet gusula. Argument im je da nema razlike u načinu uzimanja između gusula od dženabeta koji je vadžib i drugih vrsta gusula koji su mustehab, a onaj ko tvrdi da postoji razlika neka donese dokaze. Ovaj stav je manje poznat iako je po meni jako snažan. Jer kao što onaj ko uzme abdest sa nijetom učenja Kur’ana, a što je mustehab, može sa tim abdestom da klanja farz nama, tako isto onaj ko uzme gusul koji je mustehab ili se okupa sa nijetom gusula on time ima i abdest ka onaj koji uzme gusul od dženabeta.

Najsigurnije je mišljenje drugi stav učenjaka, jer svi šerijatski argumenti koji govore o tome da gusul obuhvata i abdest su došli u kontekstu gusula od dženabeta. A ako se prilikom uzimanja vrsta gusula koji su mustehab ili kupanja sa nijetom gusula uzme abdest, tj. uzme abdest po sunetu, onda ne bi trebalo biti razilaženja da se time ima i abdest, jer se u toku gusula svakako uzme abdest.

Prema tome, nakon uzimanja gusula koji su vadžib, tj. gusula od dženabeta, hajza i nifasa, bilo po sunetu ili samo kupanjem čitavog tijela, kao i gusula koji su mustehab ili kupanja sa kojima se nijetu gusul pri čemu se gusul uzme isključivo po sunetu, tj. u toku gusula se abdesti, nije naknadno uzimati abdest. Ve billahi tevfik.

Povezani članci

Također pogledaj
Close
Back to top button

Prijava gramatičke greške

Ova poruka će biti poslata urednicima sajta