TEKSTOVI

ŠTA ZNAŠ O NOĆI LEJLETUL-KADRA

(skraćeno i najbitnije)

Od specifičnosti ramazana je i noć Lejletul-kadra. Kaže Uzvišeni: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u blagoslovljenoj noći (Lejletul-kadr)” (Ed-Duhan, 3), također kaže:
“U ramazanu je počelo objavljivanje Kur'ana” (El-Bekare, 185). Ajeti ukazuju da je noć Lejletul-kadra u ramazanu i da je tada počela objava Kur'ana.
Oko početka objave Kur'ana imaju dva poznata mišljenja:
Prvo- da je u noći Lejletul-kadra u ramazanu, počela objava Kur'ana,

Drugo- da je u noći Lejletul-kadra Kur'an spušten iz Levhil-mahfuza (knjige na nebesima) na zemaljsko nebo, a potom je postepeno objavljivan u naredne 23 godine.

Zašto je ova noć nazvana noću kadra?
Oko ovoga ima više mišljenja:
1- nazvana je tim imenom zbog njene važnosti, veličine i stepena, u odnosu na druge noći, jer arapska riječ ‘kadr’ ima ta značenja,
2- jer je u njoj počela objava veličanstvene Knjige, časnom poslaniku, počašćenom ummetu, pa su u tome njen stepen i veličina.
3- zato što se u njoj spuštaju meleci koji su na velikom stepenu kod Allaha,
4- u toj noći se spuštaju bereket, rahmet i magfiret, pa ko je oživi sa dobrim djelima, postane vrijedan poštovanja i počasti
5- nazvana je tim imenom jer se u njoj dobra djela na velikom stepenu i imaju ogromnu nagradu,
6- jer je skriveno znanje o tome koja je to noć, na osnovu toga što riječ ‘kadr’ ima i značenje ‘umanjenost’, pa je veoma mala (umanjena) mogućnost da se sazna kada je ona,
7- jer zemlja postane tijesna od mnoštva prisutnih meleka koji se spuste te noći, a ovo je na osnovu značenja ‘kadra’, stiještenost.
8- zato što u njoj meleci zapišu godišnju odredbu od hajra i musibeta, opskrbe, edžela i slično.
Nema smetnje da je zbog svega spomenutog ova noć nazvana tim imenom.
Vrijednost noći Lejletul-kadra
Vrijednost ove noće, kako navode učenjaci, se svodi na otprilike pet najbitnijih stvari:
1- noć Lejletul-kadra je uopćeno najbolja noć u islamu po velikoj većini učenjaka
2- dobro djelo u njoj je bolje od dobrog djela od hiljadu mjeseci u kojima nema noći Lejletul-kadra, kao što kaže Uzvišeni: “Noć kadra je bolja od hiljadu mjeseci.” (El-Kadr, 3)
3- to je blagoslovljena noć u kojoj se određuje kader za narednih godinu dana, kaže Uzvišeni: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u blagoslovljenoj noći (Lejletul-kadr) i mi doista upozoravamo, u njoj se razlučuje svaka mudra odredba po zapovjedi Našoj.” (Ed-Duhan, 3-5)
4- u toj noći se spuštaju meleci, kaže Uzvišeni: “Meleci i Džibril se u njoj spuštaju sa dozvolom Gospodara svoga, zbog odluke svake.” (El-Kadr, 4)
5- u njoj je selam (sigurnost i hajr) sve dok ne nastupi zora, kao što kaže Uzvišeni: “Spas je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 5)
Oko značenja selama imaju dva mišljenja:
Prvo- da se u njoj ne dešavaju bolesti niti djeluju šejtani,
Drugo- da su u njoj hajr i bereket

6- od njene vrijednosti je i što je u njoj počela objava Kur'ana, shodno razilaženje kako je već spomenuto.

Da li je Lejletul-kadr specifičan samo za ovaj ummet?
Po većini učenjaka blagodati Lejletul-kadra su specifične samo za ovaj ummet i to se nije dešavalo u ummetima prije ovog.
Ovo dokazuju sa predajom koju bilježi Malik u svom Muvete'u a koju prenosi od učenjaka, da je Allahovom poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pokazan životni vijek ljudi prijašnjih ummeta, kao da je kratki životni vijek ljudi njegovog ummeta nedovoljan da se dostigne mnoštvo dobrih dijela koja su činili drugi narodi sa dugim životnim vijekom, pa mu je Allah dao noć Lejletul-kadra koja je bolja od hiljadu mjeseci. Međutim, ova predaja je slaba jer između Malika i poslanika nedostaju najmanje dvojica ravija. Također, dokazuju sa još jednim hadisom u kojem ima slabosti.

Drugo mišljenje na kom je manja skupina učenjaka jeste da je noć Lejletul-kadra bila i u ummetima prije našeg. Dolazuju sa hadisom Ebu Zerra, radijallahu anhu, kojeg bilježi Nesai, u kom ima slabosti.

Oživljavanje Lejletul-kadra sa dobrim dijelima
Nema razilaženja među učenjacima da je mustehab oživjeti noć Lejletul-kadra sa dobrim djelima, dokazuju to sa poznatim vjerodostojnim hadisima:
1- Od Aiše, radijallahu anha, da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oživljavao noć, budio porodicu i stezao pojas kada dođe zadnjih deset dana ramazana. (Muteffekun alejhi)
2- Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja noć Lejletul-kadra sa imanom i nadom u Allahovu nagradu, budu mu oprošteni grijesi prije toga.” ( Muteffekun alejhi)
3- Hadis od Aiše, radijallahu anha, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poučava nju dovu za noć Lejletul-kadra: “Allahumme inneke afuvvun tuhibbu el-afve f'afu anni.”
(Tirmizi, vjerodostojan)
Po većini učenjaka mustehab je činiti u noći Lejletul-kadra bilo koje dobro djelo (sadaka, zekat, dobročinstvo roditeljima, komšiji i slično) i na njega se odnosi mnogostruka nagrada od hiljadu noći, a ovo što je spomenuto u hadisima, noćni namaz i dova, to je ono što se najčešće radi.

Po manjoj skupini učenjaka mnogostruka vrijednost dobrih dijela u noći Lejletul-kadra se odnosi samo na kijamul-lejl, učenje Kur'ana, zikr i dovu. Ovo mišljenje je upitno jer je u ajetu došlo ‘noć kadra je bolja od hiljadu mjeseci’, gdje nije ograničeno određenim dobrim dijelima. Sa druge strane, u ovom mišljenje nema dokaza za učenje Kur'ana i zikr koji oni navode.

Trajanje Lejletul-kadra
Oko trajanja ove noći, učenjaci imaju podjeljeno mišljenje:
1- da će noć Lejletul-kadra trajati do Sudnjeg dana, na ovome je džumhur učenjaka, a dokazi su mnogi hadisi, između ostalih su:
‘Ko klanja u noći Lejletul-kadra…’ (Muteffekun alejhi), ‘Tražite noć Lejletul-kadra u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana…’ (Buharija)
2- da je noć Lejletul-kadra podignuta i nestala za vrijeme života Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na ovome su prvenstveno šije rafidije i pripisuje se nekim učenjacima ehli sunneta.

Ispravno je ono na čemu je džumhur učenjaka.

Kada je noć Lejletul-kadra?
Oko ovog pitanja ima veliko razilaženje, Ibn Hadžer je u Fethul bariju naveo 40 mišljenja, a najpoznatija među njima su sljedeća:
1- Cijele godine može biti Lejletul-kadr, u ramazanu i van njega i nije strogo određeno./ Ovo je stav Ibn Mesuda i Ebu Hanife
2- Ona je u čitavom ramazanu, može biti na početku, sredini ili na kraju./ Na ovom mišljenju su hanefije i Hasan El-Basri.
Kod Ebu Jusufa i Šejbanija ona je u određenoj noći koja se ne mijenja, a po Ebu Hanifi nije određena noć.
3- Prva noć ramazana./ Ovo je stav Ebu Rezina El-Ukajlija.
4- Lejletul-kadr je 17. noć ramazana./ Zejd ibn Erkam i Ibn Mesud.
5- Ona je neka noć u srednjih deset dana ramazana./ Na ovome su neki učenjaci malikijskog i šafijskog mezheba i pripisiuje se Hasanu El-Basriju i Osmanu Ibn Ebi El-Asu.
6- 19. noći ramazana./ Prenosi Abulrezak od Alije, radijallahu anhu.
7- U zadnjih deset noći, kako u neparnim tako i u parnim./ Stav Malik ibn Enesa, radijallahu anhu i Hasana El-Basrija.
8- 21. noć ramazana./ Stav šafijskog mezheba.
9- 23. noć ramazana./ Abdulah Ibn Unejs
10- 25. noć ramazana./ Ebu Bekreta, radijallahu anhu.
11- 27. noć ramazana./ Ovo je stav malikijskog i hanbelijskog mezheba i skupine ashaba: Alije, Ubejj Ibn Kaba, Ibn Abbasa i Muavije, radijallahu anhu.
12- Noć Lejletul-kadra je u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana, ona se mijenja i prenosi od godine do godine, nekad je 21., 25., …/ Na ovome su Malik, Ahmed, Sufjan Sevri, Ishak, Ebu Sevr, Ebu Kulabe, Muzeni, Ibn Huzejme, Maverdi, Ibn Kesir, Nevevi i Ibn Hadžer.
Najbliže mišljenje ispravnom, a Allah zna najbolje, je zadnji stav. Sa ovim mišljenjem se može napraviti spoj među hadisima:
– Hadis od Ebu Seida El-Hudrija, radijallahu anhu: “Tražite je u zadnjih deset neparnih noći.” (Muteffekun alejhi)
– Hadis od Ebu Seida El-Hudrija, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je noć Lejletul-kadra bila 21. noći. (Buharija)
– Hadis Abdulah Ibn Unejsa, radijallahu anhu, da je noć kadra bila 23. noći. (Muslim)

– Hadis od Ubejj Ibn Kaba, radijallahu anhu: “Ko je traži, neka je traži u 27. noći.” (Muslim)

Mudrost skrivenosti noći Lejletul-kadra

Navode neki učenjaci da je mudrost nepoznavanja i skrivanja noći Lejletul-kadra u tome što će navesti onoga ko je traži da ulaže mnogo truda u ibadetima i dobrim djelima u mnogim noćima ramazana kako bi dostigao vrijednost njene nagrade. A ovo nije nešto novo, slično ovome imamo i u vremenu dana petka kada se dova prima, to vrijeme je po mnogim učenjacima skriveno i nepoznato kako bi se dovilo čitav dan, također, po mnogim učenjacima skriveno je najuzvišenije Allahovo ime sa kojim se dova prima kako bismo dovili sa svim Allahovim imenima. Skriven nam je edžel (čas smrti) i vrijeme nastupanja Sudnjeg dana kako bi se ljudi mnogo trudili u dobrim djelima bojeći se da ih oni ne dostignu.

Šartovi dostizanja vrijednosti noći Lejletul-kadra
Skupina učenjaka malikijskog i šafijskog mezheba uslovljavaju znanje da je određena noć Lejletul-kadra da bi onaj koji čini dobra djela u njoj imao obećanu nagradu za ta djela. Po njima ne dostiže nagradu vrijednosti noći kadra osim onaj kome Allah otkrije da je to ta noć, u snovima i slično, što je vid kerameta. A onaj ko klanja noćni namaz i čini druge ibadete u noći, ne zna i ne osjeća da je to ta noć neće dostići njenu vrijednost.

Druga skupina učenjaka iz ista dva mezheba smatraju da nije uslov dostizanja velike nagrade te noći da se zna da je to ta noć, nego je mustehab činiti ibadete i dobra djela, recimo zadnjih deset neparnih noći kako bi se postigli taj fadl i nagrada, pa kome se podudari da je činio ibadete te noći ima tu nagradu, iako nije znao da je to bila noć Lejletul-kadra. Ovo zadnje je bliže ispravnom i tako se razumije iz hadisa.

Znakovi noći Lejletul-kadra
Navode učenjaci da noć Lejletul-kadra se prepoznaje po dva znaka:
Prvi- da tog jutra kada je bila noć Lejletul-kadra, sunce izađe bez zraka, poput punog mjeseca.
Ovo je došlo u hadisu od Ubejj Ibn Kaba, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sunce će tog jutra izaći a da neće imati zrake.” (Muslim)
Drugi- da nebo bude čisto kao da je na njemu mjesec, smireno i osvjetljeno, nema hladnoće niti toplote i nije dozvoljeno zvjezdi padalici da gađa i u njoj ne izlazi šejtan sve dok ne nastupi zora.
Ovo je došlo u dva rivajeta:

Od Ubade Ibn Samita, radijallahu anhu, kojeg bilježi Ahmed, i Džabira, radijallahu anhu, kojeg bilježi Hibban, sa neznantim razlikama u tekstu, a u oba hadisa imaju slabosti.

Skrivanje noći Lejletul-kadra
Kaže Ibn Hadžer, u Fethul bariju, da su složni učenjaci da je mustehab onome ko vidi noć Lejletul-kadra, da to sakrije, zadrži za sebe. Mudrost u tome je kao što prenosi Ibn Hadžer od Maverdija što su viđenje i spoznaja noći kadra vid kerameta a keramete treba kriti oko čega nema razilaženja jer čovjek nije siguran od rijaluka i zavisti drugih. Pod ovim se misli da ne priča o tome ako je sanjao da će neka određena noć biti noć kadra, ili je u toku noći osjetio i spoznao da je to ta noć, a nakon što prođe Lejletul-kadr tada nema smetnje da obznani.
Ve billahi tevfik
Naručite novu knjigu: Naručite novu knjigu:

Povezani članci

Također pogledaj
Close
Back to top button