Savremena pitanja
STUDIRANJE NA FIN-u (da li je sporno)
PITANJE:
Selam alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu šejh, da li je dozvoljeno studirati selefiji na FIN-u zbog poznatih mana u menhedžu i akidi tog fakulteta?
A taj selefija je na stepenu da nije učena osoba dakle nije šejh ili daija.
Da li je toj osobi ženskoj ili muškoj dozvoljeno studirati sa ciljem da unaprijedi vjersko znanje?
ODGOVOR:
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim:
Pitanja sličnih ovome sam već imao od prije, što putem interneta što usmeno. Općenito pitanje bi trebalo glasiti: “Da li je sporno studirati na FIN-u i sličnim islamskim fakultetima i ako jeste, kako postupiti.
Opće teze o temi
Prije konkretnog odgovora na postavljeno pitanje lijepo je navesti neke opšte teze o tematici studiranja šerijatskih znanosti.
*Svaka islamska institucija, univerzitet, škola ili udruženje doprinosi islamu i muslimanima, također većina islamskih radnika i trudbenika imaju svoj udio u širenju i učvršćavanju islamskih principa, ničiji trud nije potpuno uzaludan ili zanemarljiv, i kada ima devijacija i zabluda sve dok je u okviru islama.
*Generalna boljka i mahana savremenih školskih sistema i ustanova, pored promašaja u planu i programu je da profesorski kadar bude nedovoljno kompetentan i stručan i što mnogi svršenici škola, instituta i fakulteta ne zaslužuju diplome koje su stekli. Ovo se odnosi i na islamske fakultete.
*Na većini savremenih islamskih fakulteta uči se eš’arijska i maturidijska akida tj. KELAM- islamska skolastika, a to nije akida na kojoj je bio selef ovog ummeta, iako su ove dvije skupine najbliže ehlu sunnetu u odnosu na ostale sekte. Tako da mnogi studenti i oni koji traže šerijatsko znanje nemaju izbora nego da uče vjeru (stiču diplome) na tim fakultetima.
*Cilj većine islamskih fakulteta, a što se odnosi i na FIN i na IPF nije ‘proizvodnja’ uleme, učenih ljudi i šerijatski stručno osposobljenih eksperata, nego je osnovi cilj stručno osposobljavanje budućih službenika i uposlenika vjerskih institucija.
*Naravno, na ovim islamskim univerzitetima ima profesora koji su bogobojazne osobe i veliki radnici za islam, drugim riječima nisu svi uposlenici na istom stepenu u onome u čemu se kritikuju i hvale.
Šta je sporno na FIN-u?
Kada izvagamo pravednom vagom Kur’ana i suneta, studiranje na FIN-u je sporno zbog nekoliko stvari:
1- Zastranjena filozofska, mistično-sufijska, šitsko-rafidijska i neosnovana modernistička tumačenja islama, kamo sreće da je problem ‘samo’ zastupanje ešarijsko-maturidijske akide. Znači, problem je što se tu ne uči akida koja je došla u Kur’anu i sunetu a na čemu je bio selef ovog ummeta.
Da je spomenuto tačno, potvrđuje i sam profesor FIN-a Džemaludin Latić koji je prije oko pet godina u jednom intervjuu za novine Avaz rekao za skupinu profesora FIN-a da su socijalistički stroj, a zatim u nastavku pojasnio šta podrazumijeva pod tim:
“To su profesori koje je na ovom fakultetu instalirala Komunistička partija i koji ovaj fakultet, ali i vrh IZ-a, drže u obruču blizu 40 godina, dvojica od njih (Adnan Silajdžić i Rešid Hafizović) nas, studente iz prve generacije FIN-a svojim potpisima, svjedočenjem i ukupnom saradnjom s Udbom poslali su na robiju 1983 godine (kada je Hasan Čengić dobio deset a ja šest i po godina zatvora). Tu su zatim Enes Karić i Hilmo Neimarlija i Ismet Bušatlić, koji je imao toliko zasluga u bivšem režimu da ga je JNA ili neki sličan faktor JAT-ovim avionom prebacila u Beograd kada se oko Sarajeva stezao potpuni četnički obruč. Ni jedan od njih nije doktor islamskih znanosti, već su to filozofi, teozofi, orijentalisti, sociolozi i hispanolozi, mentor ovog stroja je Hilmo Neimarlija, sociolog s Fakulteta političkih nauka ‘Veljko Vlahović’, koji je postao docent tek nakon 30 godina predavanja na FIN-u, čovjek sa najmanje zasluga a sa najviše ovlasti u IZ-u, bez ikakvog legimiteta za te ovlasti.”
Također, u nastavku intervjua kaže:
“Smatram svojom obavezom da ustanem protiv heterodoksije ili krivovjerja koje u svojim knjigama u našoj društvenoj javnosti širi spomenuti teozof Hafizović, i to ću ako Bogda uskoro učiniti, kad neće ili ne smije niko drugi iako ih ima mnogo u IZ-u koji su obavezniji od mene da to učine.”
Ovo je izjava profesora FIN-a o svojim kolegama a i sam Džemaludin Latić nema lijepo i pozitivno mišljenje o selefijama, poznat je njegov stav, da nama u Bosni ne trebaju ni vehabije ni šije.
Ova primjedba na sporost FIN-a se vraća na profesorski kadar, i plan i program, to jeste ono što se uči i izučava sa strane akide.
2- Na ovom fakultetu devijatna tumačenja islama i novotarsko praktikovanje u raznim oblicima se zaodjeva u ruho islama iznalazeći istima šerijatske i razumske dokaze.
3- Onome ko traži šerijatsko znanje, uči vjeru i studira islamske znanosti na ovom fakultetu se u toku studiranja ubace raznorazne šubhe, nedoumice i pogrešna tumačenja od kojih se treba ‘liječiti’ godinama ako se ikad uspije izliječiti.
4-Također, na ovom fakultetu (kao i medresama i na dva IPF-a) se negativno govori o selefijskom tumačenju vjere, odvraća od njega i upozorava na njega. A onima koji naginju selefizmu ili ga ispolje se prave određene
Propis studiranja na FIN-u
Odgovor na ovo pitanje zavisi od namjere i cilja studiranja, a oni se mogu svrstati u tri kategorije:
1- da je jedini cilj stjecanje diplome radi zaposlenja.
Propis u ovom slučaju zavisi od stanja osobe, ako je riječ o onome ko ispravno razumije i praktikuje vjeru, u osnovi nema smetnje da sa ovom namjerom studira s tim da ostaje problem koliki će negativan utjecaj ostaviti na njega i dovesti ga u stanje da se promjeni jer slušanje šuhbi za koje ne zna odgovor ostave traga u shvatanju vjere.
A ako je riječ o osobi koja svakako nije na ispravnom shvatanju vjere, njoj je šerijatski dozvoljeno jer se njeno stanje neće bitno promijeniti.
2- da je cilj studiranja stjecanje šerijatskog znanja
3- da je cilj stjecanje znanja i dobijanje diplome radi posla
Propis studiranja ove dvije kategorije je izgrađen na dvije bitne stvari. Prva je da cilj FIN-a nije da edukuje i proizvodi učene ljude i ulemu nego da stručno osposobi buduće službenike i uposlenike IZ-a. A druga je da iako se na FIN-u može steći određeno šerijatsko znanje ono je uglavnom pomiješano sa pogrešnim tumačenjima, shvatanjima i novotarijama, a onaj ko nema šerijatskog znanja ne može to razlučiti.
Na osnovu spomenutog nema smetnje da studiraju ove dvije kategorije pod uslovom da zadovolje sljedeća tri šarta:
Prvi šart: da je svjestan i zna da se mnoga ključna i bitna pitanja vjere pogrešno tumače te se ne mogu uzimati zdravo za gotovo.
Drugi šart: da za svaku šubhu (nejasnoću), upitno i neispravno tumačenje na koju naiđu i čuju tokom studiranja odmah traže odgovor i ‘lijek’ kod učenih ljudi iz selefijskog miljea, svejedno putem direktnog pitanja ili vraćanjem na knjige i predavanja.
Treći šart: da uporedo, u toku studiranja na FIN-u, aktivno uče vjeru od savremene selefijske uleme domaće ili strane, naročito akidetska i fikhska pitanja.
opstrukcije i problemi.
Onome ko ne može ispuniti ova tri šarta propis studiranja na ovom fakultetu se kreće između mekruha i harama a što zavisi od same osobe, njene čvrstine i podložnosti.
Dokaz za ovo je hadis koji bilježi Buharija u svome Sahihu, od Ebu Seida el-Hudrija, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uskoro će biti najbolji imetak muslimana stado ovaca koje čuva na vrhovima brda i kišnih predjela, bježeći sa svojom vjerom od fitni (iskušenja).”
Sa zadnjim dijelom hadisa se dokazuje propisanost udaljavanja od mjesta i ljudi koja će čovjekovu vjeru dovesti u iskušenje da se pokvari, poremeti i ode u dalalet.
Često individualni i lični faktor, to jeste, karakter i priroda samog studenta, igra presudnu ulogu u tome u šta će izrasti ta osoba u toku i nakon studiranja šerijatskih znanosti. Imamo mladiće koji su bili selefije prije odlaska na studije u Saudijsku Arabiju na čijim fakultetima se uči akida selefa i gdje se može steći šerijatsko znanje, zatim se oni vrate izgubljeni, ne znaju da li su pošli ili došli, bolji su bili prije odlaska na studije nego nakon završetka. U rijeđim slučajevima zna se desiti i obrnuto, da osoba završi FIN i postane ili ostane selefija, naravno zasluga se ne vraća na fakultet, a ovo se već ubraja u keramete (nadnaravne stvari).
Ako bi neko prigovorio, zar nema niko učen od onih koji predaju na FIN-u ili onih koji su ga završili, magistrirali ili doktororirali, ili postali muftije i slično. Odgovor bi bio:
Ako ih ima neka ukažu na njih, naravno, podrazumijeva se da su na ispravnoj akidi, akidi selefa a ne ešarija i maturidija, da ukazuju na novotarije i odvraćaju od istih, da se ne boje nikoga kada treba reći istinu, osim Allaha, i da su makar u svom naučnom radu obradili pet šerijatskih mesela sa šerijatskim argumentima vraćajući se na pouzdane knjige i priznatu ulemu i kojima islamska tradicija Bošnjaka nije argument u šerijatu sa kojim se opravdava postojeće stanje.
Ve billahi tevfik
