NAZIVANJE SELAMA SAMO SA “SELAM” BEZ “ALEJKUM”

PITANJE: Es Selamu alejkum!
Da li je ispravno nazivati selam samo riječima “selam” bez dodatka “alejk”? Naime, kada sam jednom bratu spomenuo da to nije dozvoljeno naveo mi je sledeće argumente: O selamu nauči pa potom pričaj. Reći nekome “selam” sasvim je dovoljno, i to je ono što se spominje u Kur’anu, i na što – kao OSNOVU POZDRAVA – upućuju i neki hadisi. Ajet govori o Džennetu: “Jekulune fiha selaam” (U njemu će govoriti “selam” i tako je i prevedeno), a u hadisu: “Širite među vama selam”
Da li se ovim argumentima koje je naveo moŽe dokazivati da je ispravno nazvati selam samo sa “selam”?
Allah Vas nagradio!

ODGOVOR: Alejkumusselam.
Potpuno i propisano nazivanje selama je da musliman kaže: ESSELAMU ALEJKUM, kao što je došlo u šerijatskim tekstovima Kur’ana i Sunneta.
Kaže malikijski učenjak Ibn ebi Zejd El-Maliki u svojoj knjizi Er-Risala: “Nazivanje selama je da čovjek kaže: ESSELAMU ALEJKUM, a onaj ko mu odgovara da kaže: VE ALEJKUMUSSELAM, ili da nazove selam riječima: SELAM ALEJKUM”. A malikijski učenjak El-Adevi u komentaru ove knjige kaže: “Nije ispravno pozdravljanje niti odgovaranje na pozdrav samo sa riječju SELAM, jer je on (nazivanje selama) ibadet pa se u tome slijedi poput namaza”. Ovo je prvi stav učenjaka po ovom pitanju, tj. da nije ispravno nazivanje selama samo sa riječju SELAM bez dodatka ALEJKUM.

Dok druga skupina smatra da je dozvoljeno skraćeno pozdravljanje samo sa riječju SELAM. Od učenjaka koji podupiru ovaj stav je Bin Baz, rahimehullah. Naime, kada je upitan o nazivanju selama odgovorio je sljedeće: “Nazivanje selama biva riječima ESSELAMU ALEJKUM, ili ESSELAMU ALEJKE,  a dozvoljeno je da se naziva i sa SELAM ALEJKE, a ako bi pozdravio u skraćenom obliku samo sa ESSELAM nema smetnje, jer je Ibrahim, alejhisselam, odgovorio “SELAMUN” (misli na 25.ajet sure Ez-Zarijat), tj. ALEJKUM SELAM, melecima na njihov pozdrav SELAMA, pa tako nema smetnje u ovome (ovakvom skraćenom pozdravljanju)”.

Ovome se još mogu dodati riječi Uzvišenog: “A na Dan kada oni Njega sretnu On će ih pozdraviti sa SELAMUN” (El-Ahzab, 44). Takođe, riječi Uzvišenog kada govori o stanovnicima Dženneta: “U njima će se riječju SELAM pozdravljati” (Ibrahim, 23).

Međutim, dokazivanju sa ovim i sličnim ajetima može se prigovoriti sljedeće:
– Da ajet o međusobnom pozdravljanju Ibrahima, alejhisselam, sa melecima je u stvari šerijat Ibrahima, alejhisselam, a učenjaci se međusobno razilaze da li su šerijati poslanika prije Muhammeda, alejhisselam, obavezujući i njegovom Ummetu. Ispravno je po ovom pitanju, a Allah zna najbolje, da propisi u prijašnjim šerijatima nisu obavezujući za ovaj Ummet, a naročito oni propisi koji su pojašnjeni u šerijatu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u što ulazi i način pozdravljanja.

– A što se tiče dokazivanja sa ajetima u kojima je došlo da će se stanovnici Dženneta međusobno pozdravljati sa riječju SELAM ili da će ih Allah, subhanehu ve te’ala, tako pozdraviti, ako prihvatimo da se pod riječju SELAM u ovim ajetima misli na pozdravljanje samo sa SELAM a ne da znači da je ovo skraćen stil kur’anskog izražavanja pod kojim se misli na “SELAM ALEJKUM”, onda ovi ajeti govore o onome što će biti u Džennetu. A ono o čemu smo obaviješteni da će biti u Dženentu iz toga se ne mogu izvlačiti šerijatski propisi za dunjaluk. U protivnom, neko može doći i dokazivati dozvolu pijenja vina na dunjaluku jer će stanovnici Dženneta piti vino.
Ono na što ukazuju šerijatski tekstovi je da je međusobni pozdrav muslimana “ESSELAMU (ili SELAMUN) ALEJKUM (ili ALEJKE)”. Meni nije poznat neki vjerodostojan hadis u kojem je došlo da su se Poslanik, sallallahu aljhi ve sellem, i ashabi međusobno pozdravljali samo sa SELAM, a kamoli da nas je na takav način pozdravljanja (selamljenja) uputio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

A što se tiče hadisa spomenutog u pitanju “Širite selam među vama”, značenje hadisa kako ga tumače komentatori poput Nevevija je: širite pozdrav SELAM među vama, tj. pozdravljajte i one koje znate i one koje ne znate od muslimana kako bi se širila i ljubav među vama. Što znači da se u hadisu pod riječju SELAM apsolutno ne misli da je to oblik pozdravljanja, jer je oblik pozdravljanja ESSELAMU ALEJKUM, nego da se međusobno pozdravljamo sa SELAMOM a ne nekim drugim pozdravom poput DOBRO JUTRO, MERHABA i slično.

I na kraju, dovoljno je da se navede ono što imam Nevevi govori o adabima SELAMA u svom komentaru Sahiha Muslima (7/291): “Prenosi Ibn Abdulberr i drugi da je idžamau muslimana na tome da je nazivanje selama sunet a odgovor na njega farz. Najmanji oblik nazivanja selama je da kaže: ESSELAMU ALEJKUM, a ako je onaj kome se naziva selam jedna osoba onda je najmanji oblik ESSELAMU ALEJK, s tim da je bolje da kaže ESSELAMU ALEJKUM kako bi to obuhvatalo i njega i njegova dva meleka (pratioca). A potpunije od toga je da doda VE RAHMETULLAHI, takođe VE BEREKATUHU. A ako bi rekao SELAM ALEJKUM bilo bi ispravno. …”.

Prema tome, od suneta je, najpotpunije i najispravnije da se muslimani međusobno pozdravljaju riječima  “ESSELAMU (ili SELAMUN) ALEJKUM (ili ALEJKE)”, znači sa dodatkom ALEJKUM (ALEJKE). Pogotovo što dodatak riječi ALEJKUM itekako daje smisao samom pozdravu, jer kada kažemo ESSELAMU ALEJKUM to znači: Neka je selam (Allahova zaštita, ili spas) na vas. A kada kažemo prilikom pozdravljanja samo SELAM, što znači Allahova zaštita ili spas, tim načinom pozdravljanja nismo upotpunili misao te riječi ili dovu onome koga pozdravljamo, tj. sama ta riječ SELAM u ovom kontekstu nema značenje pozdrava.

A oko ispravnosti i valjanosti pozdravljanja samo sa riječju SELAM učenjaci se međusobno razilaze, a oni argumenti sa kojima se opravdava i dokazuje dozvola istog su upitni i diskutabilni, o čemu je bilo govora. Ve billahi tevfik.