ZEMLJOTRESI (šerijatski osvrt)

U vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije se desio zemljotres niti izbio vulkan i o tome nisu preneseni šerijatski propisi.

Kaže Ibn Abdulberr: “Nije došlo ništa vjerodostojno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da se zemljotres desio u njegovo vrijeme. Niti je vjerodostojno prenesen od njega neki sunet o tome.” (Et-temhid 3/318)

Ovim išareti na ono što prenosi Ibn Ebi-Šejbe u svome Musannefu sa slabim lancem prenosilaca, da se desio zemljotres u vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je on rekao: “Zaista vas vaš Gospodar kori, pa prihvatite Njegov ukor.”

Međutim, desio se zemljotres za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu, tako da su se zatresli kreveti, a Abdullah Ibn Omer je klanjao namaz i nije ga osjetio. Pa prenosi od svoga oca da se obratio ljudima, riječima: “O stanovnici Medine, kako se brzo desilo, da ste nešto loše uradili, tako mi Allaha ako se zemljotres ponovi ja ću napustiti mjesto u kojem živim sa vama!”

Bilježi ga Ibn Ebi Šejbe a predaja je ocjenjena vjerodostojnom.Iz reakcije Omera, radijallahu anhu, se može zaključiti da on smatra da Allah daje zemljotres tamo gdje je rasprostrano javno griješenje.

Prenosi učenjak El-Ajni da je El-Muhelleb rekao:
“Pojava zemljotresa i drugih znakova (prirodnih nepogoda) je prijetnja od Allaha stanovnicima zemlje. Kaže Uzvišeni: ‘A mi ne šaljemo znakove (mudžize, prirodne nepogode) osim da bismo zastrašili ljude da povjeruju ili se pokaju.’ Zastrašivanje i prijetnja sa ovim ajetima biva prilikom rasprostranjenosti javnog griješenja. Zatim je spomenuo priču Omera i dodao:
“Omer, radijallahu anhu, se bojao da ga ne zadesi kazna sa njima kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je upitan: “Zar ćemo stradati a među nama ima pobožnih i dobrih?”, “Da, hoćete kada griješenja bude mnogo, a Allah će proživjeti pobožne i dobre shodno njihovim nijetovima.”
(Ovo zadnje je dio hadisa muteffekun alejhi)

Gornjem tumačenju imamo oprečno drugo mišljenje koje prenosi Darimi u svome Sunenu od Abdullah Ibn Mesuda, koji prenosi da je rekao Alkame da se desio zemljotres u vrijeme Abdullah Ibn Mesuda pa kada je obavješten o tome, rekao je:
“Mi smo bili ashabi Muhameda, sallallahu alejhi ve sellem, smatrali smo znakove bereketima a vi ih smatrate zastrašivanjem.” Zatim je naveo slučaj kada su bili na putovanju sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, nastupio je namaz a vode nisu imali osim malo. (…) (U nastavku se navodi mudžiza opsrkljavanja ashaba vodom)
Predaju neki ocjenjuju dobrom a neki vjerodostojnom.

Razilaze se učenjaci mezheba oko propisanosti klanjanja namaza u toku trajanja zemljotresa, većina učenjaka, hanefije, malikije i šafije smatraju da nije propisano jer o tome nije došlo ništa od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti prave analogiju na propisanost klanjanja zbog pomračenja Sunca i Mjeseca. Dok hanbelije smatraju da je mustehab klanjati namaz dva rekata na način kako se klanja pri pomračenju Sunca ili Mjeseca. Dokazuju to analogijom na pomračenje i predajama od trojice ashaba Ibn Abbasa, Alije i Huzejfe, da su oni klanjali zbog zemljotresa.
U predajama od Alije i Huzejfe ima slabosti.

A što se tiče hadisa kojeg prenosi Ebu Musa El-Ešari da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista je moj ummet, ummet kojem se Allah smilovao, On neće na ahiretu polagati račun niti biti kažnjen. Njegovo kažnjavanje je na dunjaluku: ubijanje, zemljitresi i fitne.”

Iz hadisa se razumije da ummet Muhameda, sallallahu alejhi ve sellem, neće polagati račun niti biti kažnjen, to jeste njegova kazna će biti na dunjaluku ubijanjem, zemljotresima i fitnama.

Hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed, Hakim i Bejheki a vjerodostojnim su ga ocjenili Hakim, Zehebi i Albani a slabim Šuajb Arnaut i Buharija u svom Tarihu. U svim rivajetima ovog hadisa ima slabosti, imam Buharija je u svom Tarihu 1/39 naveo sve rivajete ovog hadisa i pojasnio poremećaj u njima a zatim naglasio da hadisi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o šefatu i skupini ljudi koji će biti kažnjavani u Džehenemu a zatim biti izvedeni iz njega, da je njih više, jasniji su i poznatiji. Iz ovoga se razumije da imam Buharija pored toga što smatra da ima slabosti u lancu prenosilaca, smatra da je hadis oprečan vjerodostojnijim hadisima koji su na stepenu mutevatira, da će skupina ljudi od ummeta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ući u vatru radi kazne, zatim će biti izvedeni iz nje, njegovim šefatom.

Prema tome, ovaj hadis je sporan zbog slabosti u senedu i zbog spornosti značenja hadisa.

Gore spomenuto je rezime govora o zemljotresu u šerijatskim tekstovima, propisma i govoru učenjaka.

Molim Uzvišenog da ublaži bol i tugu muslimanima kojima je neko stradao u zemljotresu, a molim Ga također da oprosti grijehe i uvede u Džennet muslimane koji su preselili u zemljotresu koji je zadesio Tursku i Siriju.

Ve billahi tevfik