KLANJE KURBANA RADI OZDRAVLJENJA BOLESNOG
PITANJE: Esselamu alejkum brate.
Sin jedne sestre je u komi, doktori mu izazivaju tu komu zbog neuspjele operacije presađivanja bubrega nakon čega se njegovo stanje pogoršalo, momčić ima 16 godina, a devera s time dugi niz godina. Sestra i njene prijateljice bi htjele da uplate kurban da se zakolje na ime zdravlja ovog haste, pa su me zamolile da upitamo tebe da li je to dozvoljeno i ispravno šerijatski. Da te Allah sačuva i pomogne svakim hajrom, amin.
ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Kurban je klanje deve, krave, ovace ili koze sa ciljem približavanja Allahu, subhanehu ve te’ala, na dan kurbanskog bajrama. Klanje kurbana je potvrđeni sunet a kod nekih učenjaka i vadžib, on se kolje u osnovi za žive ljude.
Takođe, klanje kurbana za kurbanski bajram ima svoje posebne propise, šartove i adabe što nije tema ovog pitanja.
Kurban se kolje nakon klanjanja bajram namaza prvog dana bajrama i traje do zalaska Sunca zadnjeg dana „Ejjama tešrika“ (tri dana poslije prvog dana bajrama koje hadžije provedu na Mini). To jest, klanje kurbana traje nepuna četiri dana i tri noći. Razlog klanja kurbana je približavanje Allahu u danima kurbanskog bajrama.
Osim klanja kurbana za kurbanski bajram u Šerijatu postoje još neki drugi vidovi klanja kurbana, i to:
– klanje AKIKE, tj. klanja kurbana povodom rođenja djeteta, a što ima svoje propise i pravila.
– klanje kurbana HEDJA onome ko obavlja jednu od dvije vrste hadža, tj. Temetu’u ili Kiran, a oni se kolju zbog spajanja Umre sa Hadžom.
– klanje kurbana HEDJU DŽUBRAN zbog propuštenog nekog vadžiba u toku obreda Hadža što predstavlja nadoknadu i iskup za propušteni vadžib.
Za sve ove vrste klanja kurbana gore spomenute postoje šerijatski argumenti Kur’ana i Suneta i to je ono što se u Islamu smatra i naziva kurbanom.
Bilo koje klanje neke životinje mimo gore spomenutih povoda i razloga i nazivanja istog kurbanom nema uporišta u tekstovima Kur’ana i Sunneta niti u praksi ashaba i selefa ovog Ummeta.
Prema tome, u Šerijatu nema kurbana koji se kolju radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično. A klanje kurbana po narudžbi sihirbaza i raznih džinhodža može biti veliki ili mali širk shodno stanju i nijetu osobe.
A oni koji kolju ovakve neosnovane kurbane s ubjeđenjem da je to od Islama i od Šerijata čine čistu novotariju u vjeri, jer je u hadisu mutefekun alejhi od Aiše, radijallahu anha, došlo: „Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje“.
A propis uvođenja i praktikovanja novotarija je poznat i jasan, tj. svaka novotarija je dalalet i vodi u vatru. U vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Tirmizi od Irbada Sarije, radijallahu anhu, je došlo: „Čuvajte se novina u vjeri, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija vodi u dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru“.
Ovo je propis klanja kurbana sa ciljem ozdravljanja bolsenog i sličnog tome.
Međutim, postoji drugi vid klanja neke životinje (ovce, koze i krave) radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično, a to je klanje istih životinja, naravno radi Allaha i u Njegovo ime, s tim da se zaklano meso podijeli kao sadaka ili ispeče i pojede kao sadaka.
Znači, životinja se kolje radi Allaha, s tim da to nije kurban niti se naziva i tretira kao kurban, a nagrada i sevap se dobija od udjeljivanja mesa u bilo kojem obliku kao SADAKE. Ovaj vid klanja potpada pod propis sadake a ne kurbana.
Prema tome, ovakav vid i način klanja životinja u ime Allaha zbog radi ozdravljenja bolesnog i slično uz udjeljivanje mesa ima osnova sa strane propisanosti davanja sadake a ne sa strane klanja kurbana.
Neki učenjaci navode da je klanje životinje i udjeljivanja mesa kao sadake sa ciljem i povodom da se zauzvrat dobije nešto od Allaha, znači radi nekog dunjalučkog šićara, poput bereketa, ozdravljenja, radi zaštite, otklanjanja nevolje i belaja i slično, da je ovakvo klanje na manjem stepenu i sa manjom nagradom i vrijednošću kod Allaha od klanja i udjeljivanja mesa kao sadake koje se čini čisto i isključivo radi Allaha, dželle še’nuhu, i iz zahvalnosti prema Njemu.
Prema tome, u Šerijatu ne postoji nešto što se naziva kurban koji se kolje radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog i slično. Međutim, postoji i dozvoljeno je zaklati životinju iz spomenutih povoda i razloga sa ciljem udjeljivanja mesa kao sadake.
Ve billahi tevfik.
