DA LI HIDŽAMA I DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI KVARE POST?

– Es-Selamu alejkum.
Ima li smetnje da mi se u toku posta uradi hidžama, tj. da li mi je time pokvaren post? Ujedno me me interesuje da li darivanje krvi kvari post? Allah te nagradio na odgovoru.
ODGOVOR: Alejkumusselam.

Oko hidžame, da li ona kvari post ili ne, prenešeno je nekiliko hadisa koji su oprečni jedni drugima i mogu se različito tumačiti. To je razlog razilaženja učenjaka po ovom pitanju, a sam propis hidžame je ujedno propis dobrovoljnog davanja krvi koje je savremeno pitanje.

Naime, bilježi Buharija u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio hidžamu a postio je.

A hadis oprečan ovome je ono što bilježe Ebu Davud, Tirmizi i ostli u vjerodostojnoj predaji u više rivajeta da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prolazeći pored dvojice koji su radili hidžamu rekao: „Prekinuo je post onaj ko radi hidžamu i onaj kome se radi“.

Što se tiče stavova učenjaka i njihovih dokaza, oni se sastoje u sljedećem:

Prvo mišljenje – onaj kome se uradi hidžama post mu je pokvaren, a po mngim od njih post je pokvaren i onom ko radi hidžamu ako ustima izvalači krv).

Ovo je stav Ahmeda, Ibn Sirina, ‘Ata’, Evzaija, Ishaka, Ibnul-Munzira, Ibn Huzejme, a odabrao ga je i Ibn Tejmije. Takođe, ovo je stav Ebu Hurejre i Aiše, radijallahu anhum, od ashaba.

Dokazuju svoj stav sljedećim argumentima:

Prvo – hadisom „Prekinuo je post onaj ko radi hidžamu i onaj kome se radi“.

Drugi – da je gore spomenuti hadis Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, (u kojem je došlo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio hidžamu a postio je) bez obzira što je u Buhariji slab, jer ga imam Ahmed tako ocjenjuje tvrdeći da je greška hadisa u riječi „saim“ jer Ibn Abbas, radijallahu anhuma, u istom rivajetu prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio „muhrim“ (u ihramima) kad je radio hidžamu a ne „saim“ (postač).

Treći – ako bi se prihvatilo ha je taj hadis vjerodostojan, onda je on derogiran.

Drugo mišljenje – da hidžama ne kvari post ni onome ko je radi niti onome kome se radi.
Ovo je stav džumhura (većine) učenjaka: Ebu Hanife, Malika, Šafije i drugih. Prenosi se od S’ad ibn ebi Vekkasa, Ibn Omera  i Enesa, radijallahu anhum, da su u toku posta radili hidžamu.

Argumenti ovog mišljenja su:

Prvi – vjerodostojan hadis od Ibn Abbsa, radijallahu anhu, kojeg Buharija bilježi u svom Sahihu. A na ocjenjivanje tog hadisa slabim od strane imama Ahmeda odgovaraju time što je ovaj hadis prenesen u rivajetu od Ejuba Es-Suhtijanija, a kaže Ibn Hadžer: „Hadis je vjerodostojan bez ikakve sumnje“.

Drugi – da je hadis „Prekinuo je post onaj ko radi hidžamu i onaj kome se radi“ derogiran, na čemu su Šafija, Bejheki, Ibn Abdulberr i mnogi drugi.

Treći – slabost gornjeg hadisa, na čemu je skupina učenjaka ovog mišljenja.

Komentar: Tvrdnja derogiranosti oba hadisa sa obe strane nema validnog dokaza pogotovo kad se ne zna istorija hadisa, tj. vrijeme izricanja tih riječi. Takođe, ispravno je da su oba hadisa vjerodostojna. Ostaje da se analizi hadisa priđe sa jedne od sljedeće dvije stvari:

Prva analiza – da je hadis „Prekinuo je post onaj ko radi hidžamu i onaj kome se radi“ derogiran drugim hadisom, tj. onim što se prenosi od Ebu Se’ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je dao olakšicu postaču u hidžami“. Bilježe ga Darekutni, Bejheki i Nesai u „Es-Sunen el-kubra“, a

Ibn Hazm ga ocjenjuje vjerodostojnim (Albani kaže da su mu ravije pouzdani, osim što ima razilaženja da li su to riječi Ebu Se’ida ili Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem) i kaže da olakšica dolazi poslije zabrane što znači da je gornji hadis derogiran. Ovo podupire rivajet kojeg bilježi Darekutni od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je u početku hidžama postaču bila pokuđena, da je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored Džafera kojem je rađena hidžama i rekao: „Omrsili su se ova dvojica“, a zatim je u tome dao olakšicu, pa je Enes postio i radio hidžamu. Ovaj hadis su ocjenili vjerodostojnim Darekutni, Bejheki i Albani.

Druga analiza – da je hidžama bila pokuđena radi slabosti koju prouzrokuje. Na ovo ukazuje hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Enesa, radijallahu anhu, kada je upitan: „Da li je bilo pokuđena hidžama postaču“, on je odgovorio: „Ne, osim radi slabosti (koju uzrokuje)“.

Prema tome, najbliži stav ispravnom, a Allah zna najbolje, je ono na čemu je džumhur učenjaka, tj. da hidžama ne kari post. Osim što je pokuđeno da je radi onaj koga ona mnogo oslabi, a prelazi u haram onome koga zbog slabosti odvede da se omrsi i prekine post.

Isti propis se odnosi na dobrovoljeno davanje krvi, tj. davanje krvi u osnovi ne kvari post, s tim da shodno stanju i slabosti organizma nekih ljudi njihovo davanje krvi može biti pokuđeno ili haram ako zbog toga budu prisiljeno da prekinu post. Ve billahi tevfik.