Hadisi o propisimaOcjena dokumentovanje i komentar hadisaPost/Ramazan

DOKAZIVANJE POSTA I BAJRAMOVANJA SA NARODOM HADISOM: “Post je onog dana kada ljudi poste, …”

PITANJE: Eselamu alejkum, sejh.
Jel se može postupat po ovom hadisu? Allah vas nagradio svakim hajrom:
Prenosi se od Ebu Hurejre,a bilježi imam Tirmizi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: “Postite kada se posti,i bajramujte kada se bajramujte ramazanski i kurban bajram.” Neki od učenjaka ovaj hadis protumačili su sljedećim riječima: “To znači da se posti i bajramuje sa džematom i većinom ljudi.” Pojašnjavajući značenje ovog hadisa neki od učenjaka su rekli: “Post biva kada zaposte svi ljudi, a također i Ramazanski i Kurban bajram kada bajramuju svi ljudi i ne treba se razilaziti sa džematom u tome, a pritom su stanovnici iste zemlje. Također, rekao je imam Et-Tirmizi: “A protumačili su neki od učenjaka ovaj hadis i rekli su: ‘Posti se i bajramuje sa džematom i većinom ljudi.”
ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post je onog dana kada postite, mršenje je onog dana kada se mrsite, kurbanski Bajram je onoga dana kada koljete kurbane”.
Bilježi ga Timizi 697, i kaže da je hasen garib, a šejh Alabani ga je ocijenio vjerodostojnim u Silsili Sahiha broj 224.
Kažu da hadis ukazuje na obavezu slijeđenja džemata muslimana u postu, iftaru i danu Bajrama bez obzira kako oni bili utvrđeni, te da nije dozvoljeno izdvajati se.
Dokazivanje obaveze slijeđenja IZ-a, koja određuje početak Ramazana i dan Bajrama astronomskim proračunima, sa ovim hadisom je upitno.
Dovoljan je odgovor na ovo da se u hadisu misli na post, mršenje i dan Bajrama koji su zasnovani na praćenju mlađaka a ne na astronomskim propračunima.
Sa druge strane, da pročitamo šta su komentatori ovog hadisa rekli o njegovom značenju (Tuhfetul-ahvezi 3/312, Hašijetus-senedi 3/431).
Kaže Hattabi da je značenje hadisa da ako muslimani pogriješe u praćenju mlađaka i poste 30 umjesto 29 dana, post im je ispravan i nemaju u tome grijeha.
Kaže Munziri da jedan dio učenjaka kaže da se hadisom išareti da se ne posti 30-ti dan Ša'abana (tj. sumnjivi dan) nego da treba postiti sa džematom muslimana, dok drugi učenjaci kažu da je u hadisu odgovor onome ko smatra da je dozvoljeno postiti na osnovu ASTRONOMSKOG proračuna onome ko ga zna a ko ne zna da mu nije dozovoljeno, dok treći kažu da se hadis odnosi na jednog svjedoka kada samo on vidi mlađak a kadija odbije njegovo svjedočenje da je obavezan da posti sa narodom.
Ovo zadnje je stav Muhammed ibn Hasena eš-Šejbanija (Ebu Hanifinog učenika), ‘Ata’ i Hasena el-Basrija, dok je većina učenjaka na tumačenju Hattabija.
I zadnje tumačenje hadisa koje navodi komentator Tirmizijeva zbirke hadisa Mubarekfuri: da će se ljudi podijeliti u skupine koje će kršiti uputu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, grupa od njih će pratiti ASTRONOMSKE proračune, druga grupa će prije vremena počinjati sa postom i stajanjem na ‘Arefatu i to će im biti parola, a to su Batinije (šitska zabludjela sekta), a ostaće na vjerovjesnikovoj uputi skupina koja će neprestano biti jasno na istini, a na ovu skupinu se misli u hadisu, ona je džemat pa makar njen broj bilo malen.
Da li ijedno tumačenje hadisa ide u prilog onima koji ga uzimaju kao dokaz obaveze slijeđenja onih koji određuju početak i kraj Ramazana i dan Bajrama astronomskim proračunima? Ne, nego je hadis dokaz protiv njih.
Ve billahi tefik.

 

Naručite novu knjigu: Naručite novu knjigu:

Povezani članci

Back to top button