PITANJE:
Esselamu alejkum šejh, čuo sam za hadis da će Allah svakih sto godina poslati obnovitelja vjere, pa ako biste rekli nešto više o tome i jel se OBNOVITELJ odnosi na jednu osobu ili više njih? Allah Vas nagradio.
ODGOVOR:
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je selam i salavat na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista će Allah slati ovom ummetu na kraju (ili početku) svakih stotinu godina nekoga ko će obnoviti vjeru.”
Bilježe ga Ebu Davud, Hakim, Bejheki i Taberani. Vjerodostojnim su ga ocjenili Hakim, Sehavi, Sujuti, Munavi, Iraki i Albani.
Pod obnovom- reformom vjere koja se spominje u hadisu se podrazumijeva oživljavanje onoga što je zapostavljeno od vjere i pročišćavanje vjere od novotarija, natruha i stranputica. Obnova vjere nije mijenjanje nepromijenjivih principa vjere nego oživljavanje vjere među muslimanima kada se oni zapostave.
Da li je obnovitelj vjere spomenut u hadisu pojedinac ili skupina iz različitih oblasti, imaju dva mišljenja:
Prvo- da je obnovitelj pojedinac.
Na ovome je Sujuti a pripisuje ga džumhuru.
Drugo- da je obnovitelj skupina.
Na ovome je Ibn Hadžer, Ibn Esir, Zehebi, Ibn Kesir, Munavi, Nevevi i drugi.
Kaže Nevevi: “Obnovitelj vjere može biti skupina, džemat različitih kategorija mumina, poput hrabrog i sposobnog vojskovođe, fakiha, muhaddisa, mufessira, onoga koji naređuje dobro i odvraća od zla, zahida i pobožnjaka. Nije obavezno da svi budu iz jedne pokrajine nego mogu biti iz jedne sredine i iz različitih sredina..”
(Šerhu Muslim 13-67)
I kao što kaže Ibn Hadžer, nije uslov da se sve karakteristike hajra nalaze u jednoj osobi osim ako bi se to tvrdilo za Omera Abdulaziza.
Drugo mišljenje je bliže ispravnom jer riječ ‘nekoga’ u hadisu, može imati značenje množine u arapskom jeziku, a historija i stvarnost potvrđuju pojavljivanje više obnovitelja iz različitih oblasti, svakih stotinu godina. Obnova vjere islama može biti u različitim oblastima života, poput akide, fikha, hadisa, tefsira, islamske vlasti i politike i slično. Također, učenjaci se razilaze oko spomenutog vremena pojavljivanja obnovitelja, da li je uslov da se moraju pojavljivati krajem ili početkom svakih stotinu hidžretskih godina, na čemu je većina, ili je vrijeme njihovog pojavljivanja nije strogo vremenski određeno a da je u hadisu spomenuto približno vrijeme. Ovo drugo je bliže ispravnom jer su se mnogi obnovitelji pojavljivali sredinom hidžretskog stoljeća. Primjer obnovitelja vjere kako navode mnogi učenjaci su Omer ibn Abdulaziz (peti pravedni halifa), Abdurahman Dahil, Šafija, Ahmed Ibn Hanbel, Mahmud Zenki, Salahuddin Ejjubi, Ibn Adbul-berr, Ibn Tejmijje, Šatibi, Ibn Hadžer, Ševkani, Muhamed Abdulvehhab, Albani i mnogi drugi. Primjetna je stvar da su velika većina obnovitelja vjere učenjaci, šejhovi.
Izvor: Knjiga- Reforma islamske misli (Et-tedždidu fi el-fikr el-islami) dr. Adnan Usame.
Preporučujem predavanje na tu temu:
Ve billahi tevfik
