BAJRAMSKI PRAZNICI IZMEĐU TRADICIJE I PROPISANOG

PITANJE: Selam alejkum.
Često puta se susrećemo sa situacijama za koje ne znamo da li je stvar tradicije ili ima osnova u vjeri kroz hadis ili Kur’an, pa se na to i odnosi moje pitanje.
Da li imamo vjerodostojne hadise u kojima se govori o postu prvog dana Kurban Bajrama, od zore pa dok se ne klanja Bajram namaz, ili u nekim slučajevima dok se ne zakolje kurban i ispeče jedan dio mesa i njime omrsi?
Drugo pitanje je o neradu u dane Bajrama, odnosno izbjegavanje bilo kakvih pa i kućnih poslova kao npr. pranje veša?

ODGOVOR: Alejkumusselam.
Što se tiče hadisa o postu prvog dana Kurban bajrama od zore pa dok se ne klanja Bajram namaz, ili u nekim slučajevima dok se ne zakolje kurban i ispeče jedan dio mesa i njime omrsi, hadis u takvom kontekstu, tj. da se posti nije prenešen.

Nego je ispravno ono što navodi Ibnul-Kajjim u knjizi “Zadul-me’ad” (1/441): “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi prije odlaska na ramazanski bajram pojeo nekoliko hurmi i to u neparnom broju, a na kurbanski bajram ne bi jeo sve dok se ne vrati sa musalle pa bi jeo od svog kurbana”.

A dokaz za ovo što navodi Ibnul-Kajjim je hadis od Ibn Burejede od njegovog oca da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izašao na ramazanski bajram sve dok ne jede, a ne bi jeo na kurbanski bajram sve dok ne klanja”. Hadis bilježe Tirmizi, Ahmed i Ibn Hibban, a hadis su vjerodostojnim ocijenili Ibn Hibban, Hakim i Jahja ibn Kattan. Iako mnogi učenjaci, poput Ibnul-Kajjima, Ševkanija i ostalih, smatraju da je propisano na kurbanski bajram prvo pojesti od samog kurbana, međutim za ovo nema dokaza u sunnetu jer je u hadisu došlo da ne bi jeo sve dok ne klanja, vjerovatno su oni to razumjeli iz konteksta.

Prema tome, da je od sunneta da se ne jede na kurbanski bajram sve dok se ne klanja bajram, to je došlo u vjerodostojnom hadisu. Međutim, to nije post nego se odnosi samo na hranu, što znači da nema smetnje da se popije voda, kafa, čaj i slično.

A što se tiče nerada u dane Bajrama, odnosno izbjegavanje bilo kakvih pa i kućnih poslova kao npr. pranje veša, takvo nešto nema nikakvog osnova u šerijatskim tekstovima. Propisano je tog dana da se iskaže radost i veselje, kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu. Jer je smisao bajramovanja iskazivanje zadovoljstva i veselja zbog obavljenog rukna Islama, a ne puko praznovanje i nerad oponašajući neislamske praznike. Muslimani bajramuju za ramazanski bajram jer su izvršili rukn Islama post Ramazana za tu godinu, a bajramuju za kurbanski bajram jer su izvršili rukn Islama obavili hadždž. A za sve ostalo što se često pripiše Bajramu nema uporišta u Sunnetu, poput toga da je mustehab obići rodbinu, da ne treba raditi i slično.

Ve billahi tevfik.