Savremena pitanja

KRIPTOVALUTE (digitalni novac / Bitcoin) PROPIS TRGOVANJA I „RUDARENJA“

PITANJE: Es-selamu alejkum,
Imam jedno vrlo delikatno pitanje. Riječ je o trgovini / “kopanju” kripto valuta (trading and mining crypto currency). Kako bi vam bilo jasnije o čemu se radi, objasniću ukratko koncept funkcionisanja ovih kripto valuta:
– kripto valute su u stvari virtuelne valute i uslovno rečeno pandan su klasičnim valutama u virtualnom svijetu.
– virtuelne valute poput BitCoina se od novca koji tradicionalno koristimo razlikuju po nepostojanju centralne kontrole. Valutom upravlja sistem, tj. zajednica, koji je sve razuđeniji što se više ljudi u njega uključuje, a količina ljudi, odnosno njihovih računara priključena u sistem garantuje i bezbjednost od potencijalnog hakovanja.
– Količina valute je unapred definisana, kao i period u kojem će biti “napravljena” ta količina.
– Do sopstvenih kripto novčića možete doći na dva načina:
1. Kupovinom za eure/dolare preko neke od online mjenjačnica, ili
2. “Rudarenjem”, tj. uključivanjem sopstvenog računara u sistem kako bi “rudario” za novčićima. Ovo rudarenje podrazumijeva da vaš kompjuter rješava kompleksne matematičke probleme, za koje biva “plaćen” kripto valutom.
Svrha “rudarenja” u stvari jeste sljedeće:
a) “rudarenjem” vi u stvari vršite procesuiranje određene transakcije u okviru mreže., tj. vaš kompjuter učestvuje u transakciji (kupovini/prodaji valute) na mreži. Da razjasnim: kada vi kupujete nešto na internetu koristeći vaš Paypal nalog ili Visa karticu, potrebno je da se kompjuterski obradi transakcija, što se vrši na serverima banaka. Što se tiče kripto valute, kada vi njome kupujete nešto na netu, ili je prosto prodajete, ili nekome poklanjate određenu svotu valute, potrebno je da se ta transakcija “uknjiži” kompjuterski, kako bi sistem uopšte funkcionirao. Pošto ove kripto valute nemaju “centralnu banku” koja ih “izdaje”, transakcije se izvode uz pomoć kompjutera u mreži putem specijalizovanog softvera. Dakle, vi bivate nagrađeni za udio vašeg računara u mreži, kojima se rješavaju/izvršavaju zahtijevi za transakcijama. Ovo je jedna svrha “rudarenja”.
b) “Rudarenje” je fer način za distribuciju novih novčanica, jer svako dobija prema ulogu, što bolji kompjuter koristite za “rudarenje” to više novčića možete da zaradite.
c) “Rudarenjem” se također vrši osiguranje/zaštita mreže kripto valute od hakerskih napada.
d) Kod nekih kripto valuta, “rudarenje” podrazumijeva da vaš kompjuter učestvuje u rješavanju naučnih problema (preko mreže se povezujete sa nekim institutom koji koristi vaš računar, kao i hiljade drugih, kako bi rješavao određene matematičke probleme), dok kod drugih valuta, vaš kompjuter se koristi za kreiranje tokena za zaustavljanje spam mailova, dok vi budete nagrađeni odredjenim iznosom kripto valute za posao koji je vaš kompjuter odradio.
Najveća prednost kripto koina u odnosu na klasične valute je to što ne postoji centralno emisiono tijelo – centralna banka, već je tempo emisije novih koina poznat unaprijed i postoji maksimalna količina koina koja će ikada biti generisana. To znači da kod kripto valuta, kako potražnja raste, a količina novih je sve manja u vremenu, ima u sebi ugrađenu deflaciju, što je osobina obrnuta od većine običnih valuta koje su u najvećem broju slučajeva inflatorne. Posledica svega toga je pozitivan uticaj na ekonomiju – priča potpuno različita od trenutne globalne finansijske šarene laže u kojoj elita štampa praktično onoliko koliko joj je potrebno i na taj način obezvrijeđuje novac i u sve veće siromaštvo tjera široke narodne mase. Praksa je pokazala da su vodeće kripto valute rasle kada se pojavila ekonomska kriza u svijetu, zbog čega se ove kripto valute drugačije nazivaju “virtualno zlato”.
Druge prednosti kripto koinsa (kripto valute) uključuju:
– besplatne i direktne transakcije,
– decentralizacija sistema (sve se odvija u mreži peer-2-peer, tj. izmedju dva računara, nema centralne banke ili servera banaka)
– transparentnost sistema (svako može da ima historiju svih transakcija)
– moguće ostvarivanje potpune anonimnosti pri transakcijama korištenjem Tor mreže za pristup P2P mreži (možete poslati i primiti koine bez da treća strana sazna ko je primalac, a ko pošiljalac).
Zašto trgovati ili “rudariti” kripto valute
Kripto valute još uvijek nisu zaživjele u pravom svjetlu, iako se legalno mogu proizvoditi (rudariti) ili kupovati. Postoje i web sajtovi koji se bave prodajom robe u ovim kripto valutama. Ono što daje značaj ovim valutama jeste da su imuni od centralnog emisionog tijela, iako je ulaženjem velikih “igrača” u priču došlo do toga da oni imaju najveći uticaj u zajednici.
Najjača kriptovalita je Bitcoin i danas vrijedi oko 430 dolara (za jedan Bitcoin). Ono što mnoge tjera da ulažu u ovaj biznis, tj. kupuju ove kritpto valute za eure/dolare, ili kupuju jake kompjutere od više hiljada eura kako bi “izrudarili” više novčića, jeste da vrijednost ovih kriptovaluta raste. Tako je prije par godina jedan Bitcoin vrijedio oko 2 dolara, dok danas vrijedi preko 400!! U decembru je čak vrijedio 1200 dolara!!! Zamislite da ste prije dvije godine uložili 2000 dolara kupujući 1000 Bitcoin-a, u decembru 2013. godine su oni vrijedili 1 200 000 dolara!
Kako raste vrijednost kripto valuta, a dominantno najjača je Bitcoin?
Vrijednost krypto koina (valuta) raste na istom principu kao i vrijednost bilo koje robe na tržištu. Ponuda i potražnja diktiraju cijenu, na što utiče globalna ekonomska situacija. Mnogi ljudi skladište ove valute i čekaju da njihova vrijednost poraste, kako bi ih prodali. S obzirom da je ukupna količina kripto valuta unaprijed odredjena i ne može se “štampati” više od toga, procjenjuje se da će virtuelne valute još više rasti, što ne mora biti slučaj, jer se dogadjalo da nekim valutama cijena opadne.
Da li ima kamate?
Ne znam. I zato postavljam ovo pitanje.
Pojedine kripto valute naplaćuju odredjeni iznos kripto koina prilikom obrade vaše transakcije. Na primjer, vi šaljete svom prijatelju 100 odredjenih koina, a sistem vam naplati 1 koin za obradu trasakcije. Taj jedan koin je vjerovatno dodijeljen racunaru/ima u mreži koji obrade transakciju, kao nagrada za taj posao.
Neke kompanije koje stoje iza odredjenih kripto valuta nude “mining pool”-ove, tj. “virtualne basene za rudarenje”, gdje se umreži više računara kako bi brže rješili odredjeni problem i zaradili više nego što jedan računar zasebo uradi. Za ovu uslugu ove kompanije naplaćuju odredjenu svotu novca/koina.
Eto, to bi bilo ukratko o načinu funkciniranja kripto valute, trgovini njome i njenom “rudarenju”.
Ovaj koncept je razvijen još 2009. godine, a tek prošle godine je doživio pravu ekspanziju ulaženjem velikih firmi u igru. Očekuje se da u budućnosti vrijednost kripto valuta raste, što mnoge tjera da ulažu u ovaj posao.
Dakle, da li je trgovina ovim kripto valutama halal? Da li je njihovo “rudarenje” halal? Treba imati u vidu da se transakcije ne obavljaju momentalno već da je za transakciju potrebno nekoliko minuta, pa i pola sata i duže, shodno opterećenju mreže (što više zahtijeva za trasakcijama (što više prodaja/kupovina), duže vrijeme za njihovu obradu).
Allah vas nagradio na blagovremenom odgovoru!

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Prije odgovora na pitanja korisno je dodati na gore spomenuto detaljno pojašnjenje kripto valute sljedeće:

Evropska Unija upozorava na rizik poslovanja sa virtuelnim novcem Bitcoin, mnogim analitičarima nije u potpunosti jasno kako je došlo do popularnosti ove izmišljene valute, jer ljudi sve više pravi novac pretvaraju u Bitcoine, tako da je vrijednost Bitcoina na burzi milijardu dolara, takođe mnogi stručnjaci upozoravaju na strašnu opasnost od ulaganja u tako rizičnu valutu.

Evropska agencija za banke (EBA) je upozorila da korisnici bitkoina sami odgovaraju za svoje gubitke, da ne postoji zaštita ili kompenzacija za ljude čiji su „digitalni novčanici“ hakovani ili čiji transfer virtuelnog novca krene u pogrešnom pravcu. Slično upozorenje uputile su francuska i kineska centralna banka.

Propis pravljenja kripto valuta

U osnovi nema šerijatske zapreke u pravljenju bilo koje valute, svejedno bila ona papirna poput eura ili digitalna (elektronska) poput Bitcoin, ako je ono čisto od prevare i obmane. Pošto se sve do sada nije pokazalo niti ispostavilo da je kripto valuta zasnovana na prevari i obmani, njeno kupovanje, ulaganje u nju i poslovanje sa njom je dozvoljeno.

Propis kupoprodaje kripto valuta

Ovo pitanje je ujedno i najbitnije podpitanje vezano za ovu novu valutu, a to je da se sa kupoprodajom kripto valute ne upadne u kamatu.

Da bi bilo dozvoljeno prodavati ili kupovati jednu valutu sa drugom (poput kupovine dolara sa eurima) potrebno je da se ispuni samo jedan šart, a to je:

Da preuzimanje valuta bude iz ruke u ruku na licu mjesta, svejedno bilo to u stvarnom doslovnom smislu poput preuzimanja iz ruke u ruku, ili ulazilo u PROPIS preuzimanja iz ruke u ruku poput kupovine valuta putem banke ili trenutne trgovine (a ne uročene) valutama na berzi.

Kurs po kojem se prodaju i kupuju valute, recimo da sa 50 eura kupije 10 Bitcoina, ili sa 100 dolara 20 Bitcoina i slično, ne utiče na propis dozvole ili zabrane kupoprodaje, jer je to stvar dogovora kupca i prodavača.

Ono što igra ulogu je da prodaja bude iz ruke u ruku bukvalno ili propisno. Naime, prilikom kupovine valuta putem banke proces preuzimanja i predavanja valute se ne dešava u istom trenutku, nego čitav proces se može odvijati u toku 48 sati, a pored toga se ova prodaja naziva trenutačnom kupoprodajom.Ovo je općepoznato i prihvaćeno u međunarodnom sistemu trenutačne kupoprodaje. Ponekad ovaj proces preuzimanja i predavanja se odvija u toku 96 sati, a to je u slučaju kada se kupoprodaja desi na kraju sedmice, tj. na dane vikenda.

Ovaj način preuzimanja i prodavanja valuta iako se ne dešava bukvalno iz ruke u ruku je šerijatski ispravan po stavu većine savremenih učenjaka, fikhskih kolegija i šerijatskih komisija, jer se svako međurobno preuzimanje i predavanje tretira shodno prirodi kupoprodaje te robe.

Dokaz da preuzimanje valuta mora biti iz ruke u ruku u stvarnom ili propisnom smislu je hadis kojeg bilježi Muslim od ‘Ubadete ibn Es-Samita, radijallahu anhu, a u kojem je došlo: “Zlato za zlato, srebro za srebro, pšenica za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule, sol za sol, isto za isto, iz ruke u ruku; a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku”. Argument iz hadisa su riječi “a ako su različite vrste, prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku”.

Prema tome, ako se kripto valuta kupuje sa dolarima ili eurima (ili nekom drugom valutom) na nekoj online mjenjačnici na gore opisan način (tj. da ulazi u PROPIS preuzimanja iz ruke u ruku poput kupovine valuta putem banke ili trenutne trgovine valutama na berzi), onda nema šerijatske zapreke u kupoprodaji tih valuta.

Propis „rudarenja“ i zarade na njemu

Propis rudarenja proizilazi iz same prirode tog posla. Naime, shodno onome kako je pojašnjeno u pitanju, „rudarenje“ podrazumijeva da nečiji kompjuter rješava kompleksne matematičke probleme, a za koje biva “plaćen” kripto valutom. Ustvari, “rudarenjem” se vrši procesuiranje određene transakcije u okviru mreže, tj. nečiji kompjuter učestvuje u transakciji (kupovini/prodaji valute) na mreži.

Drugim riječima, kada se kripto valutom kupuje nešto na netu, ili prodaje, ili nekome poklanja određena svota valute, potrebno je da se ta transakcija “uknjiži” kompjuterski, kako bi sistem uopšte funkcionirao, jer kripto valute nemaju “centralnu banku” koja ih “izdaje”, transakcije se izvode uz pomoć kompjutera u mreži putem specijalizovanog softvera.

Shodno gore spomenutom, propis „rudarenja“ je sljedeći:

– Ako se kripto valutom kupuje druga valuta (dolar, euro i slično), ili se kupuje zlato ili srebro, onda je šart valjanosti i dozvole te trgovine (kako bi bila čita od kamate) da kupoprodaja bude iz ruke u ruku, tj. na licu mjesta, u bukvalnom ili propisnom smislu kako je gore opisano prilikom govora o kupoprodaji kripto valuta.

– A ako se kripto valutom kupuje neka druga roba mimo valuta, zlata i srebra onda nije uslov dozvole te kupoprodaje da bude na licu mjesta, tj. u takvoj kupoprodaju nema kamate.

– Ako pretpostavimo da se između ostalog sa kripto valutom (recimo Bitcoin) kupuje ili prodaje ta ista kripto valuta (recimo Bitcoin), onda je uslov dozvoljenosti te kupoprodaje ispunjenje dva šarta: 1- da te kripto valute budu iste vrijednosti, i 2- da preuzimanje bude iz ruke u ruku. U protivnom, ako se ne ispuni jedan od ova dva šarta, ta kuporodaja je zasnovana na kamati.

A sobzirom da se sve kuprodaje sa kripto valutom odvijaju preko neta (interneta), onda u osnovi nema šerijatske zapreke u „rudarenju“ osim u kupoprodaji kripto valute sa istom kripto valutom ako ne ispuni dva spomenuta šatra.

A propis uzimanja nadoknade (ili nagrade) za „rudarenje“ je dozvola, jer to predstavlja naplatu usluge korištenja kompjutera za „rudarenje“ koje je šerijatski dozvoljeno, a naplaćivanje takvih usluga je šerijatski dozvoljeno.

Propis bavljenja rizičnom trgovinom

Bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio prodaju GARER (prodaja u kojoj ima rizika). Pod zabranjenom prodajom GARER  se misli, kako su to pojasnili islamski pravnici, na svaku prodaju čija završnica (kraj ili rezultat) nije poznata.

Poput prodaje ploda (mladunćeta) u utrobi krave, ovce ili deve. Ova prodaja je zabranjena jer se ne zna kakvo će se mladunće roditi, kojih osobina i kakvih mahana.

S obzirom da je ulaganje, kupovina i trgovina sa kripto valutom okarakterisano rizičnim poslovanjem, postavlja se pitanje da li je to poslovanje shodno zabrani rizičnog poslovanja koje je došlo u vjerodostojnom hadisu zabranjeno sa ove strane?

Odgovor je: da rizičnost sa kojom se opisuje trgovina sa kripto valutom nije ona zabranjena rizičnost koja je došla u hadisu. Jer poslovanje sa rizikom koje je zabranjeno je ono u kojem nije poznata završnica te trgovine, a završnica trgovanja sa kripto valutom je poznata, tj. znaju se karakteristike onoga što se kupuje i što prodaje, te ona ne potpada pod ovu zabranu.

Oni koji poslovanje sa kripto valutom nazivaju rizičnim tu rizičnost vežu za nepostojanje „centralne banke“ koja stoji iza te valute, nepostojnje zaštite ili kompenzacija za ljude čiji bi „digitalni novčanici“ bili hakovani ili čiji transfer virtuelnog novca krene u pogrešnom pravcu i slično, a sve ovo ne ulazi u zabranjenu trgovinu zbog rizika.

Ve billahi tevfik.

Naručite novu knjigu: Naručite novu knjigu:

Povezani članci

Back to top button