Ukrašavanje/Tijelo

PROPIS NOŠENJA ČOKERA

PITANJE: Esselamu alejkum šejh. Ima jedna ogrlica koju je jedna sestra htjela kupit ali nedavno sam negdje pročitala da se ne smije nositi jer se oponašaju nevjernici ali nisam sigurna ko je to objavio pa sam htjela Vas pitati jel se smije nositi ta ogrlica. Zovu je čoker.

ODGOVOR:
Pošto šerijatski sud o nečemu proizilazi iz stvarnog i realnog poimanja istog, neophodno je da se navede definicija čokera, kada su nastali, od čega se prave i ko ih je sve nosio kroz historiju.
Čoker je ogrlica koja je čvrsto omotana oko vrata i u prijevodu sa engleskog znači omča ili davitelj.
Ima različitih verzija o nastanku čokera a najraširenija je ova koju ćemo navesti. Prvi čokeri su se pojavili u obliku masivnog glomaznog zlatnog nakita koji je svjedočio o bogatstvu i plemstvu njihovih vlasnika. Na početku XVIII stoljeća u Francuskoj, kralj Louis XIV je izdao uredbe “Protiv luksuza” sa ciljem prikupljanja više zlata i srebra u riznicu.Tako je pohlepa jednog vladara dala poticaj razvoju čitavog trenda u proizvodnji nakita. Čokeri su nakit koji je potpuno drugačijeg stila, izgleda i boje. Oni se razlikuju u materijalu od kojeg su izrađeni (tkanina, koža, metal, plastika) mogu se tkati i iz bisera. Jedina stvar koja ih ujedinjuje je tijesan obim vrata. Dalje, kroz historiju i modu, bogati i ugledni su nosili čokere od bisera uz raskošne haljine, dok su skupine metalaca i rokera ovaj nakit nosili od raznih tkanina, plastike i kože uz kombinaciju kožnih jakni, crnih lakova ili crnih ruževa za usne, a zatim obični ljudi nosili bi ga uz svakodnevne odjevne kombinacije.
Shodno gore spomenutom šerijatski status nošenja čokera od strane žena je u osnovi dozvola, a detaljno pojašnjenje je sljedeće:
Po idžmau učenjaka ženama je dozvoljeno nositi sve vrste nakita od zlata i srebra, svejedno kao ogrlice, narukvice, prstenje i tome slično. Također, složni su islamski pravnici oko dozvole ženama da nose nakit od raznoraznih vrsta dragog kamenja. Razilaze se oko nošenja prstena od željeza, većina je na tome da je mekruh a manja skupina da je dozvoljeno, što je i ispravno na osnovu hadisa, s tim da je govor o željeznom prstenu van teme pitanja.
Što se tiče čokera od kože, platna, plastike i slično, oni su dozvoljeni pod uslovom ispunjavanja dva šarta:
1- da nema ubjeđenje da neki od ovih čokera donose korist ili otklanjaju štetu jer je to mali širk
2- da se nema namjere nošenjem istog oponašati određene šerijatski sporne skupine, naprimjer metalce, rokere i slično
Kada su u pitanju kožnih čokera, postoji razilaženje među učenjacima da li kože svih životinja nakon štavljenja postaju čiste. Po većini učenjaka su čiste, osim što je većina na tome da štavljena kože od svinje i psa nije čista. Manja skupina učenjaka je na stavu da je i ona čista, a što je bliže ispravnom shodno vjerodostojnom hadisu, koje bilježe autori sunena: “Nad kojom kog se kožom izvrši štavljenje, ona je čista.”
U osnovi ovo nije oponašanje nevjernika jer ovo nije specifično samo za nevjernike već je rašireno svuda po svijetu. Ako bi se reklo da je nošenje čokera oponašanje džahilki, onda bi se moglo reći da svaki nakit ili odjevni predmet koji žena muslimanka obuče i nosi po kući je oponašanje istih, ili primjera radi, da je oskudno i izazovno oblačenje žene svome mužu, oponašanje nemoralnih žena što je pogrešno reći.
Ve billahi tevfik
Naručite novu knjigu: Naručite novu knjigu:

Povezani članci

Back to top button