TEKSTOVIZdravlje/Hrana

VAKCINISANJE PROTIV KORONE (DA/NE)

U proteklom periodu došlo mi je na desetine pitanja o propisu vakcinisanja protiv korone.

Odgovor je sljedeći:

U osnovi, šerijatski status vakcinisanja potpada pod opći propis liječenja u islamu koje je dozvoljeno (liječenje) i propisano po velikoj većini učenjaka.

Propis vakcinisanja protiv korone se može podijeliti u dva stanja.
Prvo- Prinudno stanje, to jest, da država ili institucija prinude čovjeka na cijepljenje.
Propis vakcinisanja u ovom stanju je dozvola bez obzira na šerijatski status samog vakcinisanja. Dokaz za to je vjerodostojan hadis kog bilježe Ibn Madže i Bejheki od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Zaista je Allah oprostio mom ummetu ono što se učini greškom, iz zaborava i u prisili.”
Drugo- Dobrovoljno vakcinisanje.

Propis vakcinisanja u ovom stanju se vraća na štetnost samog cijepljenja. Pa ako je vakcinisanje štetno za tijelo, nije dozvoljeno po tekstu hadisa kojeg prenosi Ebu Se’id el-Hudri, radijallahu anhu, a bilježe ga Ibn Madže i Darekutni da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema štete niti nanošenja štete”. A ako vakcinisanje nije štetno ili čak se potvrdi da je korisno, onda je ono dozvoljeno i propisano.

Da li je vakcinisanje korisno ili štetno?

Prve reakcije i kritike vakcinacije te ukazivanje na njenu štetnost su zabilježene početkom 20. vijeka u Americi.
U zadnje vrijeme je pristupna ogromna polemika u Zapadnom svijetu, među medicinskim stručnjacima i ljekarima oko štetnosti i koristi vakcina.

Oni su podjeljeni u dva međusobno suprotstavljena tabora: zagovarače vakcinisanja i strastvene protivnike istog.

Zagovarači vakcinisanja
Smatraju da je vakcina korisna, potrebna pa čak nužna i obavezna. Njen cilj je stvaranje imuniteta na određenu bolest. Po njima je vakcinacija djece smanjila smrtnost i iskorijenila neke opasne bolesti.Na ovom stavu je sva farmaceutska industrija širom svijeta, Svjetska zdravstvena organizacija, ministarstvo zdravlja većine država, većine medicinskih ustanova i fakulteta.

Protivnici vakcinisanja

To su mnogi doktori, ljekari, medicinski stručnjaci, nezavisni istraživači i neki medicinski instituti širom svijeta. Oni smatraju da je vakcinacija pogubna i štetna za ljudski organizam, da predstavlja sistematsko uništavanje imunog sistema jer su sadržaj vakcina čisti otrovi i štetni materijali, poput raznih virusa, kancerogenih konzervansa, teških metala, žive, aluminijuma, zametka pileta, tkiva abortiranog fetusa, ovčijih crvenih krvnih zrnaca, ćelije majmunskih bubrega i seruma teleta. Oni se trude da dokumentuju, istraže i analiziraju, prave statistiku i studije i sve to javno prezentuju. Također, smatraju da vakcine uzrokuju mnoge savremene bolesti: doživotnu alergiju, astmu, autizam, dječiju paralizu, rak, leukemiju i genetske mutacije. Po njima vakcine imaju suprotne efekte tj.izazivaju umjesto da sprečavaju bolesti a farmaceutske kompanije prave lažne statistike i mijenjaju imena bolesti koje vakcine izazivaju kako bi se sakrilo njihovo pogubno dejstvo. Svi “dokazi” o ispravnosti vakcina zasnivaju se jedino na lažnim i namještenim istraživanjima na međusobnim “konzesuzima” farmaceutske industrije, naučnika i političara koji rade za njih. Iza svega ovoga, po njima, stoje moćne farmaceutske korporacije kojima je osnovni cilj materijalna dobit.

Nakon spomenutog može se reći da se propis dobrovoljnog vakcinisanja svakog čovjeka vraća na njegovo lično opredjeljenje, ubjeđenje i sljeđenje jednog od gore dva spomenuta stava.

Onaj čije je ubjeđenje da je vakcinisanje korisno i potrebno, njemu je šerijatski dozvoljeno da to uradi. A onaj koji misli i ubjeđen je da je vakcinisanje štetno njemu nije dozvoljeno jer time nanosi štetu a nanošenje štete sebi i drugima u šerijatu nije dozvoljeno.
Ve billahi tevfik

Ukoliko pronađete gramatičku grešku, OZNAČITE TEKST i prijavite tako što ćete pritisnuti Ctrl+Enter kada je tekst označen.

Povezani članci

Back to top button

Prijava gramatičke greške

Ova poruka će biti poslata urednicima sajta