KOJE FARBE ZA KOSU SU ZABRANJENE?
PITANJE: Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Farba za kosu. Koliko mi je poznato, ko god je upitan u vezi ovog, odgovor je bio da je dozvoljeno ako ne sprječava dolazak vode do kose, a to je upravo ono što mi ne znamo i što bi trebao neko stručan da odogovori, pa ako biste mogli istražiti ovo pitanje, kao što ste i mnoga druga koja nisu vezana za Vašu profesiju, bilo bi veliko olakšanje.
Lično iskustvo sa kanom i color-šamponom – ispire se i jedno i drugo, čak i nakon mesha kapljice vode koje kapaju su obojene (na početku kad se tek ofarba, kasnije ne). Sestra koja koristi farbu, kaže da isto tako bude od nekih farbi, a od nekih ne, ali pranjem kose i one se ispiraju (voda bude obojena, ali ne može se nikad potpuno isprati, kao ni kana). To znači da voda rastvara tu boju, tojest miješa se sa njom, za razliku od npr. laka za nokte koji se ne može rastvoriti vodom.
ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Praksa selefa (ashaba i tabi’ina) u upotrebi materijala od kojeg su uzimali farbu za bojenje kose se razlikovala. Neki od njih su farbali z’aferanom i versom, biljkama koje daju žutu boju, neki kanom, koja je crvene boje, a neki ketemom, biljkom koja boji u crno. Bilo je i onih koji su mijesali kanu i ketem, postižući time tamnocrvenu boju.
Na ovo ukazuju sljedeći argumenti:
– Hadis od Ibn Omera, radijallahu anhuma, u kojem kaže: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je oblačio papuče od kravlje kože i farbao je svoju bradu žutom bojom sa versom i z’aferanom (biljke koje boje u žuto)”, kaže Nafi’a da bi to i Ibn Omer, radijallahu anhu, radio. Hadis bilježe Ebu Davud i Nesai, vjerodostojnim ga ocjenjuju Albani i Šu’ajb Arnaut bez riječi “sa versom i z’aferanom”.
– Hadis od Ebu Malika El-Ešdže’ija, radijallahu anhu, u kojem se prenosi da je rekao: “Farbali smo se sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, koristeći vers i z’aferan“. Hadis bilježe Ahmed, Bezzar i Taberani, a vjerodostojnim ga ocjenjuje Šu’ajb Arnaut.
– U hadisu mutefekun alejhi kaže Enes, radijallahu anhu: “Ebu Bekr se ofarbao sa kanom i ketemom, a Omer sa kanom”, a u rivajetu od Ibn Sirina od Enesa, radijallahu anhu: “Ofarbali su se Ebu Bekr i Omer sa kanom i ketemom”.
– Hadis od Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista je nabolje ono sa čime farbate ove sijede kana i ketem (biljka koja daje crnu boju)”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed. Vjerodostojnim ga ocjenjuju Albani, Šuajb Arnaut i drugi, a dobrim Abdulkadir Arnaut.
Spomenuti hadisi ukazuju da farbanje kose ili brade nije ograničeno nekim određenim materijalima, sredstvima ili biljkama od kojih se dobija farba, osim što hadis Ebu Zerra, radijallahu anhu, ukazuje da su najbolje boje kana (crvena) i ketem (crna) koje kada se pomiješaju daju tamnocrvenu boju.
Sve savremene hemijske farbe mijenjaju gore spomenute farbe koje su koristili muslimani u početku islama. Nije mi poznato da postoji farba za kosu, bradu ili dlake uopćeno koja sprečava dolazak vode do dlaka. Takva farba bi u najmanjem obliku uduplala ili umnogostručila debljinu dlake, a što u stvarnosti ne postoji. Farbe promjene boju, a ne ostavljaju pri tome sloj koji pokriva dlaku.
Tako da je navođenje riječi “da je dozvoljena farba ako ne sprječava dolazak vode do kose” suvišno i bespotrebno i samo unosi sumnju i nedoumicu kod onih koji žele koristiti farbe.
Razlika je između laka za nokte i farbe za kosu, lak prekriva povrsinski sloj nokta i sprečava dolazak vode do noktiju, dok farba ne prekriva dlaku nego ostavi boju.
Prema tome, nema smetnje u korištenju savremenih hemijskih farbi jer one ne sprečavaju dolazak vode do kose.
Ve billahi tevfik.
