VALJANOST NAMAZA ZA HODŽOM KOJI ČESTITA BOŽIĆ ILI USKRS
ODGOVOR: Alejkumusselam.
Ibn El-Kajjim u svojoj knjizi ‘Ahkamu ehliz-zimme’ prilikom govora o zabrani čestitanja nevjerničkih praznika gdje navodi da oko toga nema razilaženja, naglašava da to nije kufr koji izvodi iz islama.
- Prvo mišljenje: da mu je namaz valjan. Ovo je stav većine učenjaka ummeta.
- Drugo mišljenje: da namaz iza fasika nije ispravan. Ovo je rivajet od imama Malika i Ahmeda. Argumenti kojima dokazuju svoj stav su opći Kur'anski ajeti koji ne govore o ovoj temi, slabi hadisi i razumski dokazi koji su predmet rasprave.
Jedan od argumenata prvog mišljenja dovoljan je da presudi po ovoj temi. To je hadis od Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem kaže da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Šta ćeš ti činiti kada tvoji namjesnici budu klanjali namaz van njegovog namaskog vremena?” Rekao sam: “Pa šta mi ti naređuješ?” On je odgovorio: “Klanjaj namaz u njegovom vremenu, a ako pristigneš na namaz sa njima (u džematu), klanjaj ga sa njima, on je tebi nafila.” (Bilježi ga Muslim u svome Sahihu).
Nema sumnje da namjesnik koji klanja namaz van namaskog vremena kao imam, da je on veliki griješnik, a u hadisu je došla naredba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da se za takvim imamima klanja, što presuđuje po ovom pitanju.
Od tih predaja su sljedeće:
- Bilježi Buharija u svome Sahihu da je Ibn Omer, radijallahu anhuma, klanjao iza imama i namjesnika Hadždžadž Ibn Jusufa. A nema sumnje da je on bio veliki griješnik, čak su ga neki od učenjaka i tekfirili.
- Bilježi Muslim u svome Sahihu da su ashabi klanjali iza imama i namjesnika Kufe Velida Ibn Ukbeta a bio je poznat po tome da je pio alkohol i da je zbog toga bio bičevan, čak je jednom prilikom klanjao sabah namaz četiri rekata i nakon namaza im rekao: “Još ću vam više dodati (rekata).” Za ovo ne treba komentar.
- Prvo mišljenje je da je namaz za novotarom valjan i ovo je stav većine učenjaka od hanefija, šafija i hanabila.
- Drugo mišljenje, da nije valjan, na čemu je malikijski mezheb i u rivajetu Ebu Hanife i Imam Ahmed. Nema ništa vjerodostojno što ide u prilog drugog mišljenja.
A dokaz koji presuđuje u korist prvog mišljenja, tj.da je namaz za novotarom valjan je hadis koji bilježi Buharija u svome Sahihu od Osmana, radijallahu anhu, kada je bio zatvoren u svoju kuću i okružen pobunjenicima koji su ga poslije i ubili. Bio je upitan da li da klanjaju za imamom predvodnikom pobunjenika i fitne jer je on kao imam bio spriječen da izađe u mesdžid i da klanja. On je odgovorio da je namaz najbolje od onoga što rade ljudi, pa kada ljudi čine dobro, čini i ti sa njima, a kada čine zlo, kloni se njihovog zla.”
Prema tome, halifa Osman, radijallahu anhu, je podstakao ljude da klanjaju namaz iza imama pobunjenika koji je bez sumnje novotar jer je učestvovao u pobuni protiv pravednog halife.
Spomenuta fetva ili izjava: “Nije ispavan namaz za hodžom koji čestita božić, uskrs” nije tačna, a ispravno je suprotno, da je klanjanje namaza za hodžama koje čestitaju nevjerničke praznike dozvoljen i valjan.